Sve više modernog ropstva

ŽENEVA

Broj ljudi prisiljenih na moderne oblike ropstva zbog siromaštva i kriza uvećan je za petinu u poslednjih nekoliko godina, na oko 50 miliona, pri čemu je više od polovine prisiljeno da radi protiv svoje volje, a ostali su prisiljeni na brak, saopštila je Međunarodna organizacija rada (ILO) Ujedinjenih nacija.

Obe kategorije spadaju pod definiciju modernog ropstva jer obuhvataju ljude koji “ne mogu da odbiju posao ili brak ili ne mogu otići zbog pretnji, nasilja, prevara, zloupotrebe moći i ostalih oblika prisile”, navodi se u saopštenju, prenosi Hina.

Ističe se da su situaciju pogoršale krize poput pandemije koronavirusa, oružanih sukoba i klimatskih promena, koje su u ekstremno siromaštvo gurnule još više ljudi i prisilile ih na migracije.

“Mislim da smo jednostavno smanjili svoje dosadašnje napore, da smo skrenuli pogled s lopte kada je reč o prisilnom radu”, rekao je generalni direktor ILO Gaj Rojder, pozvavši na poboljšanja u praksi zapošljavanja i inspekcijama rada.

On smatra da bi mogle pomoći i trgovinske mere, poput zabrane izvoza i uvoza proizvoda nastalih prisilnim radom, koje trenutno razmatra Evropska unija. U poređenju sa prethodnim brojkama iz 2016. godine, broj ljudi u modernom ropstvu u međuvremenu je porastao za oko 9.3 miliona, stoji u izveštaju.

Dodaje se da se više od polovine slučajeva prisilnog rada događa u zemljama s višim srednjim dohotkom ili u zemljama s visokim dohotkom, pri čemu je verovatnoća da će prisilnom radu biti izloženi migranti tri puta veća nego kada je reč o domaćoj radnoj snazi.

U posebnom delu izveštaja ILO je objavio da je Katar, koji se već suočio s optužbama o kršenju radnih prava migranata zaposlenih u raznim branšama uoči Svetskoga prvenstva u fudbalu, postigao “znatan napredak” nakon otvaranja lokalne kancelarije ILO u toj zemlji u aprilu 2018.

U izveštaju se ukazuje i na zabrinutost zbog optužbi o prisilnom radu u nekim delovima Kine. To se odnosi na izveštaj koji je 31. avgusta objavila Kancelarija UN za ljudska prava, u kojem stoji da su u Kini počinjena “ozbiljna kršenja ljudskih prava” i da pritvaranje Ujgura i ostalih muslimana može predstavljati zločin protiv čovečnosti.

Kina je više puta odlučno odbacila sve te optužbe i prošlog meseca je ratifikovala dve konvencije protiv prisilnog rada.

Izvor: FoNet

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare