Stop politizaciji pravosuđa

LESKOVAC

Javna rasprava na temu „Zašto nam treba promena Ustava“ organizovana je sinoć u Leskovcu a povod je aktuelna debate u vezi sa izradom amandmana na Ustav u delu koji reguliše pravosuđe. Naime, Srbija je u toku procesa pristupanja Evropskoj uniji u okviru poglavlja 23 Pravosuđe i osnovna prava preuzela obavezu da izmeni Ustav kako bi obezbedila nezavisnost pravosuđa u Srbiji.

U toku je proces izrade amandmana na Ustav u delu koji reguliše pravosuđe. Tekst amandmana je objavljen u aprilu 2018. godine i poslat Venecijanskoj komisiji Saveta Evrope. Venecijanska komisija je dala 44 komentara na 29 amandmana. Ministarstvo pravde je 11. septembra objavilo novi tekst amandmana tvrdeći da su sve primedbe Venecijanske komisije usvojene.

Komentarišući sve to Vladimir Međak, potpredsednik Evropskog pokreta u Srbiji, kaže da sadašnji Ustav, donet 2006. godine, ne obezbeđuje nezavisnost pravosuđa, te su stoga nužne promene.

„Kada je Srbija otvorila pregovore o pristupanju 2014. godine jedno od osnovnih poglavlja na osnovu koga se meri napredak i koje će, zapravo, biti zatvoreno na kraju jeste i poglavlje 23, pravosuđe i osnovna prava. Evropska unija se i temelji i jedno od njenih osnovnih vrednosti je nezavisnost pravosuđa i vladavina prava. Da bi mogla da postane članica Srbija mora da obezbedi nezavisnosz pravosuđa, a s obzirom da je to regulisano Ustavom, Ustav mora da se menja. Da bi otvorila poglavlje 23 Srbija je morala da napravi akcioni plan koji predviđa potpunu harmonizaciju domaćeg prava sa standardima EU do članstva i tim Akcionim planom je bilo predviđeno da se još 2017. izmeni Ustav i obezbedi nezavisnost pravosuđa. Na žalost, to se još nije desilo, a kraj je 2018. godine. Mi smo imali jednu seriju javnih rasprava, koje su, recimo, dovele do toga da Ministarstvo pravde izbaci tekst amandmana. Mi sada idemo po Srbiji i ljudima objašnjavamo šta se u tim amandmanima nalazi, jer, na žalost, ova izmena Ustava se izvodi potpuno izvan očiju javnosti, takoreći nevidljiva, iako će ova izmena mnogo značiti svakom građaninu. Svako od mas pre ili kasnije ima veze sa pravosudnim organima i nezavisnost pravosuđa je veoma bitno za demokratsko funkcionisanje države, budući da pravosuđe predstavlja jedno od tri grane vlasti. Naša ideja je da građani shvate da se ovo ne radi zbog Evropske unije, nego da bi smo mi mogli da funkcionišemo unutar EU.“

Međak naglašava da Ustav treba menjati, ali da ovaj predlog promena neće doneti boljitak.

„Srpsko pravosuđe treba da bude depolitizovano i nezavisno, kao što se i zahteva. Smatram da ove izmene neće dovesti do toga i mislim da idemo u pravcu koji će nam samo odneti vreme, trud i novac, a da ćemo na kraju jednog dana sve ovo morati da radimo iz početka. Eksperimentisanje sa jednom granom vlasti, sa pravosuđem, ne može dobro da se završi. Imamo iskustvo sa prethodnom reformom pravosuđa koja je dovela do velikih problema i ponavljanje takvih situacija neće nikome dobro doneti, ni državi Srbiji, a pogotovo njenim građanima. Nama treba jedan Ustav tokom koga će jedna generacija studirati Pravni fakultet, raditi, otići u penziju, a taj Ustav će trajati. Do sada se pokazalo da to kod nas nije moguće, vreme je da jednom i do toga dođemo.“

Radovan Lazić, predsednik UO Udruženja tužilaca Srbije, smatra da, ukoliko ovu Ustavni amandmani budu usvojeni, neće popraviti stanje.

„Možemo samo da raspravljamo da li i koliko će se pokvariti. Ja verujem da će se dosta pokvariti, jer ovi amandmani polaze od toga kao da je pravosuđe u Srbiji najnezavisnije na svetu. Kao da su sudovi nezavisni, a tužilaštva apsolutno samostalna, što nije tačno. To nije samo naša ocena, nego i ocena unutrašnje i međunarodne stručne javnosti. Najveći problem i problem nefunkcionalnosti i neefikasnosti pravosuđa je u tome što je prevelik politički uticaj na pravosuđe. Sa ovakvim amandmanima se taj uticaj neće smanjiti, može se samo povećati. Upravo zbog toga mi imamo primere, takoreći spomenike, visoke i teške korupcije protiv koje nijedan tužilac, nikakva policija, nijedan sud nemaju adekvatan odgovor. Čak i kada se pokuša da se nešto uradi, to se zaustavi ili u nekoj fazi postupka, ili se na kraju završava oslobađajućom presudom.“

Slično misli i Gordana Vidojković, član UO Društva sudija Srbije.

„Mi se borimo da našim nastojanjem uradimo ono što je najbolje za građane Srbije. Ovi amandmani ne samo da ne odgovaraju pre svega strateškom cilju depolitizacije pravosuđa, nego čak povećavaju politički uticaj. Na taj način građani gube pravo za nezavisnog i nepristrasnog sudiju da u nekom njihovom konkretnom predmetu, ukoliko se na suprotnoj strani nađe neki predstavnik izvršne vlasti, njegove porodice i ukoliko predmet spora bude takav da je suprotan interesu političke vlasti, da će sudija koji je pod političkom kontrolom biti prinuđen da donese odluku koja neće biti u skladu sa zakonom, nego sa interesima političkih moćnika. To ne smemmo da dozvolimo i protiv toga se i borimo.“

Ovu debatu je organizovao Evropski pokret u Srbiji.

 

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare