NIŠ
Nova generacija automobila koje viđamo na ulicama je nezamisliva bez elektronike, a to menja i profil majstora kojima vozači mogu da se obrate za pomoć. Posebno su deficitarni dijagnostičari, a sve češće može da se čuje i krilatica da je dobar automehaničar tražen kao i vrhuski hirurg i vlasnici četvorotočkaša dobro biraju kome će poveriti svoj automobil. Prema podacima koji su mogli da se čuju na nedavno održanoj Majstorksoj konvenciji u Nišu u organizaciji Udruženja Autoservisa Srbije, 400 autoservisa na jugu Srbije sve teže dolazi do kadrova. Procenjuje se da trenutno samo u Nišu ima 200 hibridnih vozila koje će za neku godinu početi da se javljaju majstorima, kaže Aleksandar Stevanović, direktor ETŠ „Mija Stanimiroviuć“ u Nišu, škole koja je pokretač inicijative za uvođenje profila – tehničar mehatronike vozila. U ovoj školi je još pre 20 godina prepoznat problem nedostatka majstora za elektroniku vozila koji bi pratili i promene koje se dešavaju u autoinsdustriji.
Aleksandar Stevanović kaže da su oni kadrovski i tehnički spremni da izađu u susret novim generacijama učenika koji bi dobili sveobuhvatno obrazovanje kada je popravka vozila u pitanju.
„Cilj nam je da školujemo generacije koje imaju budućnost. Servisi vrbuju naše učenike već u drugoj godini tako da oni koji ne žele da nastave školovanje na fakultetima odmah posle mature imaju posao. Trenutno u Srbiji majstori za elektorniku vozila školuju se samo u 10 odeljenja. Ako se ima u vidu da polovina njih nastavi školovanje tako da odustane od zanata, a da 33 posto ostanu u struci, jasno je da je to premali broj majstora za Srbiju“, kaže Stevanović i dodaje da je uvođenje novog profila izazov za sve, ali da je dobro što imaju podršku Udruženja autoservisa Srbije.
Nastavnik stručnih predmeta sa tridesetogodišnjim iskustvom Ljubiša Tjupe još pre 20 godina uspeo uz pomoć donacija iz EU i edukacije kolega iz Beograda i Novog Sada da uvede profil koji školuje majstore elektornike na vozilima, ali je sada neophodno da se uključi više škola i da se naziv profila usaglasi sa evropskim standardima.
„Praksa je takva da imamo po školama nekoliko profila koji školuju majstore, a nerealno je očekivati da servisi zaposle iz svake oblasti po jednog majstora. Dijagnostičar, odnosno elektroničar moraće da bude i dobar automehaničar. Srećni smo što naša škola ima odličnu radionicu sa najsavremenijim aparatima, a moram da pohvalim saradnju i sa autoservisima u kojima su naši učenici rado viđeni na praksi“, kaže nastavnik Tjupe koji će o ovoj temi govoriti na Majstorksoj konvenciji, koja se tokom vikenda održava u Nišu.
Tjupe očekuje da od nadležnih ovih dana dobiju pozitivan odgovor za uvođenje novog profila.
„Presek onoga što sada radimo u praksi će biti vidljivo 2035.godine. Možete li zamisliti gde će automobilska industija biti tada. Samo jedan poznati proizvođač vozila dnevno izbaci 17 patenata“, kaže Tjupe.
Početnička plata u autoservisima za one koji su tek izašli iz školske klupe je najmanje 50 hiljada dinara. Najbolji dobijaju priliku da se usavršavaju u inostranstvu i da kroz rad nastave sa neformalnim obrazovanjem.