BEOGRAD
Danas, 16. decembra obeležava se Međunarodni dan sećanja na Rome stradale u Drugom svetskom ratu. Državna ceremonija komemorativne svečanosti održana je u Spomen-kompleksu „Stratište“ u Jabuci kod Pančeva.
Delegaciju Nacionalnog saveta romske nacionalne manjine predvodio je predsednik Dalibor Nakić .
“Pored puta koji vodi od Pančeva ka selu Jabuka, nalazi se mesto koje su nemačke okupacione snage koristile za streljanje Roma i drugih od jeseni 1941. godine. Ljudi su iz logora Topovske šupe u Beogradu (ali kasnije i iz logora na Banjici, Starom Sajmištu, iz Svilare i celog Banata) kamionima prebacivani do lokacije udaljene nekoliko stotina metara od mesta egzekucija, na koje su dovođeni peške u grupama. Na stratištu u Jabuci, po procenama jugoslovenske Državne komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača, ubijeno je od 10 do 12 hiljada ljudi.
Šesnaestog decembra 1942. godine je Hajnrih Himler izdao naredbu za sistematsko uništavanju Roma i upućivanje u koncentracione logore radi njihove likvidacije. Godine 1943. započela masovna deportacija Roma u logor Aušvic, u kome je tokom Drugog svetskog rata likvidirano 20.000 Roma. Na mestu gde se nalazi Spomen-kompeks „Stratište“ stradao je najveći broj civila u Drugom svetskom ratu, narod koji je tada bio strahotno žrtvovan i proganjan bili su Romi.
Procenjuje se da je u Drugom svetskom ratu izgubilo život 1,2 miliona Roma.
Ističemo da, u savremenom društvu, gde su civilne žrtve kao i genocid prihvaćen deo političke metodologije, mesto Drugog svetskog rata, Holokausta i genocida nad Romima (rom. Porajmos/Samudaripen) ima ulogu korena modernog ultranacionalizma i rasizma. Budući da je kultura sećanja na Rome žrtve nacista i kolaboracionista marginalizovana u društveno-političkom diskursu gotovo svih zemelja regiona, Nacionalni savet romske nacionalne manjine veruje da mesta stradanja, iako većinom izbrisana i podložna stalnoj promeni, i dalje nose istoriju, koja danas može postati osnov za upoznavanje romskog naroda, njegove kulture, kao i sredstvo za borbu protiv i dalje prisutnih predrasuda i diskriminacije. Nadamo se da će istorija zločina Porajmosa/Samudaripena postati ne samo priznati deo opšteg istorijskog konsenzusa, već i stalne i obavezne edukacije i obrazovanja na našim prostorima”, saopštio je Nacionalni savet
romske nacionalne manjine.