LESKOVAC
Nakon završene berbe useva, potrebno je odraditi agrohemijsku analizu zemljišta u
cilju održavanja plodnosti i planiranja naredne proizvodnje. Posle završene
vegetacije, biljke usvajaju hraniva (azot, fosfor, kalijum i druge mikroelemente) zato
treba odraditi agrohemijsku analizu kako bi znali koliko je hrane ostalo u zemljištu i
u kojoj je ravnoteži. Na osnovu rezultata analize se sprečava prekomerna, ali i
nedovoljna primena đubriva, odnosno može se precizno odrediti potrebe za osnovnim i
dopunskim đubrenjem. To smanjuje troškove proizvodnje, jer se đubriva koriste ciljano,
bez nepotrebnog viška.
Analiza zemljišta pomaže da se izbegne degradacija zemljišta kao što je
zakišeljavanje, zaslanjivanje, zbijanje, iscrpljivanje hraniva, ali omogućava i
pravovremeno unošenje organskih i mineralnih đubriva, kao i popravku zemljišta
dodavanjem kreča, ako se radi o većem stepenu kiselosti.
Česta i prekomerna upotreba mineralnih đubriva može da dovede do zagađenja
podzemnih voda nitratima i do degradacije zemljišta. Pravilinim đubrenjem na osnovu
analize izbegava se negativan uticaj na okolinu. Analizu zemljišta bi trebalo raditi
svakih 3-5 godina ili češće, ako se radi intenzivna proizvodnja, kako bi imali uvid u
podatke o plodnosti zemljišta, a na osnovu toga i efikasnu primenu agrotehnike. Na
osnovu stanja zemljišta može se lakše odlučiti koja kultura najpogodnija za setvu nakon
prethodnog useva. Pojedine kulture imaju različite potrebe za hranivima i različito
utiču na zemljište.
Agrohemijska analiza zemljišta nakon skidanja useva je vrlo važna za racionalno
đubrenje, očuvanje plodnosti zemljišta i ekonomičnu i održivu proizvodnju.
Dip. Inž. Dejan Pešić
PSSS Leskovac