LESKOVAC
Sistem poljoprivredne proizvodnje u Srbiji suočen je sa mnogim izazovima, uključujući
potrebu za preciznom evidencijom poljoprivrednog zemljišta i subvencijama. Da bi se
odgovorilo na ove izazove, uveden je LPIS (Land Parcel Identification System) – Sistem
identifikacije zemljišnih parcela. LPIS omogućava preciznu registraciju i praćenje
zemljišta, što olakšava distribuciju subvencija, planiranje proizvodnje, i održivu
poljoprivredu.
Šta je LPIS?
LPIS je informacioni sistem zasnovan na geografskim informacijama, čija je osnovna
funkcija identifikacija poljoprivrednih parcela. Ovaj sistem koristi digitalne mape i
satelitske snimke, koje omogućavaju vizuelnu i numeričku evidenciju svih poljoprivrednih
površina u zemlji. Svaka parcela uneta u sistem dobija jedinstvenu identifikacionu oznaku koja
omogućava jednostavno praćenje podataka o njoj, kao što su veličina, tip zemljišta, korišćenje
zemljišta i vlasništvo.
U Srbiji, LPIS je ključni alat za administraciju subvencija i kontrolu poštovanja
poljoprivrednih standarda. Uz pomoć ovog sistema, Ministarstvo poljoprivrede i druge
nadležne institucije mogu pratiti upotrebu zemljišta i pravilno raspodeljivati subvencije
poljoprivrednicima.
Zašto je LPIS važan?
Postoji nekoliko ključnih razloga zbog kojih je LPIS od izuzetne važnosti za srpsku
poljoprivredu:
Efikasna raspodela subvencija: Jedan od glavnih razloga za uvođenje LPIS-a je omogućavanje
preciznije i transparentnije raspodele subvencija. Pre LPIS-a, postojali su problemi sa
netačnim prijavama i duplim subvencijama za iste parcele. Sa LPIS-om, svaka parcela je jasno
identifikovana, što sprečava zloupotrebe.
Preciznost podataka o zemljištu: LPIS omogućava detaljan pregled zemljišnih površina, što
je ključno za efikasno planiranje poljoprivredne proizvodnje. Poljoprivrednici mogu imati
pristup tačnim podacima o površinama koje obrađuju, što im omogućava bolju organizaciju i
planiranje setve, žetve i drugih poljoprivrednih aktivnosti.
Održiva poljoprivreda: Sistem takođe doprinosi održivom korišćenju zemljišta, jer
omogućava bolju kontrolu nad poljoprivrednim aktivnostima. Praćenjem korišćenja zemljišta,
LPIS pomaže u sprečavanju degradacije zemljišta i osigurava da se poljoprivredne prakse
odvijaju u skladu sa zakonskim standardima i ekološkim normama.
Integracija sa evropskim standardima: LPIS je usklađen sa standardima Evropske unije, što
omogućava lakšu integraciju Srbije u evropske poljoprivredne programe. To je posebno važno u
kontekstu potencijalnog članstva Srbije u EU, jer su ovakvi sistemi ključni za usklađivanje sa
Zajedničkom poljoprivrednom politikom (ZPP).
Kako funkcioniše LPIS?
LPIS funkcioniše na bazi geografsko-informacionih sistema (GIS) i satelitskih snimaka.
Svaka parcela se unosi u sistem sa preciznim podacima o njenim granicama, veličini, tipu
zemljišta i vlasniku. Poljoprivrednici su u obavezi da prijave svoje parcele kroz LPIS kako bi
mogli da apliciraju za subvencije i druge oblike državne pomoći. Kada se parcela jednom unese u
sistem, ona je podložna redovnoj proveri, bilo putem satelitskih snimaka ili terenskih
inspekcija. Ovo osigurava da su podaci uvek ažurirani i tačni, čime se smanjuje mogućnost
zloupotreba.
Koristi za poljoprivrednike
LPIS pruža brojne koristi poljoprivrednicima u Srbiji, uključujući:
Lakša prijava za subvencije: Poljoprivrednici mogu jednostavnije aplicirati za subvencije jer
sistem omogućava bržu i precizniju verifikaciju njihovih parcela. Ovo smanjuje birokratske
prepreke i ubrzava proces dobijanja pomoći.
Povećana transparentnost: Sa LPIS-om, poljoprivrednici imaju jasan uvid u status svojih
parcela, što povećava transparentnost i poverenje u sistem subvencionisanja.
Bolje planiranje proizvodnje: Poljoprivrednici mogu koristiti podatke iz LPIS-a za
preciznije planiranje poljoprivrednih aktivnosti, kao što su setva, navodnjavanje i žetva. Tačne
informacije o površinama koje obrađuju omogućavaju im da optimizuju svoje resurse i povećaju
prinos.
Smanjenje administrativnih grešaka: Sa LPIS-om, smanjuje se mogućnost grešaka prilikom
prijave subvencija, jer se svaki unos u sistem vrši na osnovu tačnih geografskih podataka.
Izazovi u implementaciji LPIS-a
Iako je LPIS doneo brojne koristi srpskoj poljoprivredi, njegova implementacija nije bila bez
izazova. Neki od glavnih problema uključuju:
Nedovoljna digitalna pismenost: Mnogi poljoprivrednici, posebno oni stariji, nemaju
dovoljno znanja o korišćenju digitalnih tehnologija, što otežava prijavljivanje parcela u
LPIS. Potrebne su dodatne obuke i podrška kako bi se prevazišao ovaj problem.
Ažuriranje podataka: Iako LPIS omogućava tačne podatke o parcelama, važno je da se ti podaci
redovno ažuriraju. Neke parcele mogu promeniti vlasništvo ili namenu, pa je neophodno da
poljoprivrednici redovno ažuriraju informacije u sistemu.
Tehnički problemi: Kao i svaki digitalni sistem, LPIS može biti podložan tehničkim
problemima, poput sporog rada sistema, grešaka u unosu podataka ili problema sa pristupom.
Vlada Srbije radi na unapređenju tehničke infrastrukture kako bi se ovi problemi smanjili.
Zaključak
LPIS predstavlja ključni alat za modernizaciju srpske poljoprivrede i unapređenje upravljanja
zemljišnim resursima. Sistem omogućava preciznu evidenciju parcela, transparentnu raspodelu
subvencija, i olakšava održivo upravljanje poljoprivrednim zemljištem. Iako postoje izazovi u
njegovoj implementaciji, koristi koje donosi za poljoprivrednike i državu daleko nadmašuju ove
prepreke. LPIS ne samo da poboljšava efikasnost poljoprivredne proizvodnje, već doprinosi i
održivom razvoju poljoprivrede u Srbiji, što je ključno za budućnost ovog sektora.
Dipl.inž.polj. Radovan Bjelica
PSSS Leskovac