Pištaljka: Svetska banka brani propuste u projektu Republičkog geodetskog zavoda

BEOGRAD


Kancelarija Svetske banke u Srbiji koristi se izveštajem „Duing biznis” (Doing business) za 2020. godinu da bi opravdala sporne nabavke konsultantskih usluga na projektu „Unapređenje zemljišne administracije” za koji je Srbiji dala dva kredita ukupne vrednosti više od 60 miliona dolara, iako je ovaj izveštaj nedavno i sama centrala Svetske banke osporila, saznaje Pištaljka.

Izveštaji „Duing biznis“ su uporedni podaci o gotovo 200 država o lakoći poslovanja u njima. Na osnovu ovih podataka Svetska banka već 17 godina rangira zemlje, a skokovi na rang listi čitaju se kao uspešnost u sprovođenju reformi poslovnog okruženja. U avgustu ove godine, međutim, sama Svetska banka priznala je da je „primila izveštaje o više neregularnosti koje se tiču izmena podataka u izveštajima za 2018. i 2020. godinu”, te da su izmene podataka vršene suprotno metodologiji ove liste.

U saopštenju se dalje navodi da će, budući da je Svetskoj banci „integritet i objektivnost podataka od vrhunske važnosti”, nezavisni interni revizori izvršiti sistematsku reviziju izveštaja iz poslednjih pet godina. Do ispravke podataka objavljivanje liste će biti „pauzirano”.

Status „pauze” i dalje je na snazi no na sajtu Svetske banke i sada se mogu naći podaci o trenutnom plasmanu zemalja. Tako je naš južni sused, Severna Makedonija, pao sa 14. mesta na kojem je do nedavno bio, na i dalje visoko, 17. mestu u konkurenciji svih zemalja sveta. Tako visok plasman Severne Makedonije predstavnici kancelarije Svetske banke u Srbiji iskoristili su da objasne novinarima Pištaljke zašto je Slavče Trpeski, bivši direktor katastra iz Severne Makedonije, bez konkursa angažovan na projektu reforme katastra u Srbiji. Svetska banka je inače i Severnoj Makedoniji obezbeđivala kredite za ovu namenu.

Plasman Severne Makedonije dodatno je iznenađujući ako se zna da su regionalni i evropski lideri u koje narodi sa Balkana inače najradije idu u pečalbu – Nemačka i Austrija – plasirani na 22. odnosno 27. mestu. Ima tu i drugih iznenađenja, poput plasmana Mauricijusa koji je zauzeo visoko 13. mesto, Estonija i Letonija su se susedski smestile na 18. i 19. mesto, a upada u oči i plasman Kazahstana na 25. mestu.

Ko zapravo sprovodi javne nabavke

Veljko Fušić, vlasnik firme „Vekom Geo“, dobavljača satelitskih snimaka, za Pištaljku je rekao da se o poslu dogovarao sa Svetskom bankom, a ne sa Republičkim geodetskim zavodom. Da Svetska banka inicira ko će biti saradnici na projektu za koji se Srbija zadužila tvrdio je za makedonske medije i bivši direktor makedonskog katastra Slavče Trpeski.

Kada smo Svetsku banku međutim pitali ko je to ispred Svetske banke dogovorio ove poslove, linkovali su nam dokument Ugovora o zajmu. U tom dokumentu nigde ne piše da Svetska banka sme da dogovara poslove, donosi odluke u vezi sa nabavkama i slično. Ona je ovlašćena da javne nabavke analizira, daje razumne predloge koji se tiču samog postupka i konačno ne odobri nabavku ako smatra da nešto nije u redu, ali izbor ponuđača vrši Republika Srbija putem tima savetnika koje je sama izabrala – Jedinice za upravljanje projektom, koristeći Uputstva Svetske banke za javne nabavke. Pištaljka je ranije pisala da su i ovi savetnici izabrani po uputstvima Svetske banke i da u skladu sa ugovorom moraju da zadovoljavaju uslove kreditora. Oni nisu državni službenici, već su samo angažovani na projektu ugovorom na određeno vreme. Trošak tog angažmana sa kamatom će na kraju platiti građani Srbije.

Pištaljka je ranije pisala da su Slavče Trpeski i još troje njegovih kolega iz Severne Makedonije bili jedini inostrani konsultanti na projektu reforme zemljišne administracije u Srbiji i da su svoje savete ukupno naplatili 176.900 dolara. U Severnoj Makedoniji njihov angažman na projektu izazvao je pažnju poreske policije, koja ih je – kako su preneli mediji – gonila zbog zloupotrebe službenih ovlašćenja. Naime, njima se stavlja na teret da su bez odobrenja severnomakedonskog katastra prihvatili posao konsultanata kao pojedinci, a da su koristili službene automobile i uzimali dnevnice za odlazak u Srbiju. Takođe, Slavče Trpeski je kasnije gonjen i zato što je dok je rukovodio katastrom unapredio neke službenike mimo procedura. U makedonskim medijima nema podataka o ishodu ovih prijava, a Trpeski se branio da je reč o političkom progonu.

Na pitanje Pištaljke da li je po standardima Svetske banke da se ljudi poput Slavčeta Trpeskog biraju za konsultante i to direktnom pogodbom, Svetska banka navela je da je tim ljudi iz Severne Makedonije bio angažovan da prenese iskustva njihovog katastra u sprovođenju „regulatorne reforme i uspostave elektronskog katastra nepokretnosti koje su Severnu Makedoniju učinile vodećom zemljom u regionu po efikasnosti rada katastra”.

Kada smo ih pitali na osnovu čega tvrde da Severna Makedonija ima tako efikasan katastar iz kancelarije Svetske banke dobili smo odgovor: „Jedna od uporednih globalnih analiza je i Doing business („DB”). Od DB 2015. do DB 2020. Severna Makedonija je sa 74. mesta u pogledu upisa nepokretnosti dospela na 14. mesto, najviše zahvaljujući digitalizaciji katastra i izmenama zakonodavnog okvira”.

Da bi reformisala katastar Severna Makedonija se zadužila kod Svetske banke ukupno 14 miliona dolara. Projekat je trajao od 2005. godine do 2015. godine. U godinama koje su usledila Svetska banka ocenila je svog dužnika odličnim ocenama po pitanju registracije objekata i brzine dobijanja građevinskih dozvola. Ovo su dva od oko desetak kriterijuma na osnovu kojih se merio rang na listi Doing Business.

Upravo je skraćenje vremena neophodnog za dobijanje građevinske dozvole i kod nas učinilo da napredujemo na listi Svetske banke. Tim parametrom se ocenjuje i uspešnost projekta Unapređenje zemljišne administracije. Da bi unapredila katastar Srbija se zadužila prvo 44 miliona, pa onda još 22 miliona dolara kod Svetske banke. Zajam od ukupno 66 miliona dolara vraćaće građani Srbije. Na listi „Duing biznis“ Srbija je trenutno četrdeset četvrta.

Skraćenje vremena potrebno da se dobije građevinska dozvola ipak ne odslikava stvarni napredak u urbanizmu i građevinarstvu, ocenili su neki stručnjaci u medijima.

Zašto je Svetska banka „pauzirala” listu Doing Business

Izveštaji Doing Business sastavljaju se od 2002. godine i prema navodima Svetske banke bili su „cenjena alatka za zemlje koje pokušavaju da izmere troškove privrednog poslovanja”. „Lista Duing biznis ima indikatore i metodologiju koja nije napravljena po meri ni jedne zemlje ponaosob, već kao pomoć za poboljšanje opšte poslovne klime”, navodi Svetska banka u saopštenju.

Međutim, proteklih godina ova lista suočila se sa brojnim problemima.

Mediji su preneli da je vodeći ekonomista Svetske banke Pol Romer 2018. godine podneo ostavku, navodeći da je metodologija ovog izveštaja menjana da bi se Čile za vreme vladavine socijalista prikazao neuspešnim, a za vreme vladavine konzervativaca uspešnim.

Ta lista, koja se tradicionalno objavljuje u oktobru za narednu godinu, ove godine je u avgustu „pauzirana”.

Savet za borbu protiv korupcije Vlade Srbije u svom izveštaju „Javnost u radu Republičkog geodetskog zavoda” iz novembra 2018. godine navodi da Srbija nema tačan i ažuran katastar nepokretnosti i da „ogromna novčana sredstva koje je RGZ dobio u poslednjih petnaest godina, kroz odobrene projekte koji se finansiraju iz kredita i donacija”, kao ni menjanje zakona nisu doprineli efikasnom radu Republičkog geodetskog zavoda. U izveštaju su preporučili da Državna revizorska institucija ispita rad RGZ-a, „a pre svega svrsishodnost trošenja sredstava odobrenih po projektima za unapređenje rada”. Revizija DRI je u toku.

Advokatska komora Srbije u oktobru 2020. godine takođe je ocenila rad katastra kao neefikasan, netransparentan, nedostupan i nezakonit u određenim postupanjima, preneli su mediji.

Pištaljka je zahvaljujući uzbunjivačima otkrila i da je u sklopu ovog projekta RGZ bez tendera nabavio satelitske snimke od kojih su mnogi bili lošeg kvaliteta i neupotrebljivi.

Kupovina nije sprovedena po domaćem zakonu o javnim nabavkama, jer se taj zakon ne primenjuje kada se troši kredit odobren od Svetske banke, već se nabavke vrše po smernicama Svetske banke.

Na pitanje da li je rađena analiza opravdanosti kupovine satelitskih snimaka u odnosu na raniju praksu avio-snimanja terena, kancelarija Svetske banke u Beogradu je odgovorila da jeste. Nastavak odgovora na ovo pitanje vrlo zabrinjava. Svetska banka nas je uputila da se o prednosti satelitskih snimaka, ali i o odlučujućim faktorima za njihovu kupovinu informišemo na sajtu firme koja u stvari prodaje satelitske snimke koje je Srbija kupila.

„Odlučujući parametri” kako se navodi u odgovoru objavljeni su na sajtu firme European space imaging (ESI). ESI je distributer američke firme „Maksar“ (Maxar, nekadašnji Digital Globe). Srbija „Maksarove“ snimke međutim nije direktno kupila od ovog distributera, već preko zastupnika za srpsko tržište, beogradske firme „Vekom geo“.

Firme koja prodaje satelitske snimke, naravno na svom sajtu hvali ove prikaze navodeći da su bolji od avionskog preletanja, ali i sama priznaje da to ne mora biti uvek najbolje rešenje jer izbor tehnike snimanja zavisi od potreba klijenata.

Izvor: Pistaljka

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Najnoviji
Najstariji Najviše glasova
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare