MUZEJI ZA 10 od 14.do 20. maja 2018.

VRANJE

Posetioci vranjske manifestacije Muzeji Srbije, deset dana od 10 do 10, od ove godine sa nazivom ”Muzeji za 10 ”sa ovogodišnjom temom
”Hiper povezani muzeji…”
zbog revitalizacije i konzervacije zgrade Selamluka u kome je smešten Narodni muzej Vranje kao i Muzej-kuće ”Bore Stankoviće”
( sredstvima dodeljenim na konkursu ministarstva ”Gradovi u fokusu” 2017.) neće biti u prilici kao do sada da pogledaju stalnu postavku obeju zgrada.

Za ovu priliku Narodni muzej Vranje je u saradnji sa Galerijom Doma Vosjke Srbije u Beogradu i Medija centrom ”Odbrana” u velikoj sali Galerije Narodnog muzeja u Vranju
priredio izložbu


ISPOVESTI JUGOSLOVENSKE MODERNE
dela na papiru izbor iz
zbirke Galerije Doma Vojske Srbije

Kao i u drugim gradovima Srbije i u Vranju manifestacija će biti održana od 14. do 20.maja 2018. godine. I njome će kao i do sada biti obuhvaćeni: Međunarodni dan muzeja (18. maj), Evropska noć muzeja (19. maj) i Nacionala nedelja muzeja.

ISPEOVESTI JUGOSLOVNSKE MODERNE
radovi na papiru izbor iz
zbirke Galerije Doma Vojske Srbije

Na izložbi „Ispovesti jugoslovenske moderne“ – radovi na papiru iz fundusa Galerije Doma Vojske Srbije, zastupljeni su umetnici sa prostora nekadašnje Jugoslavije. Najveći broj njih je iz Srbije i najpotpuniji uvid u umetničke tokove se može steći na ovim prostorima ali i šire, jer su na izložbi zastupljena dela najznačajnijih umetnika iz nekadašnjih republika.

Izloženi eksponati pripadaju poetikama od relizma, preko poetsko intoniranih figuracijskih prizora do asocijativnih kompozicija. Ne ulazeći u dublju analizu, već ostajući samo u domenu prikazanih radova, oni se mogu svrstati u: poetski intimizam (Milo Milunović, Danica Antić, Mica Todorović), poetski relizam (Predrag Peđa Milosavljević, Zlatko Prica, Milan Besarabić, Liza Marić Križanić, Kemal Ramujkić, Milivoje Unković), realizam u obličju fantazije (Stevan Knežević, Josip Škerlj, Momčilo Golub), nadrealizam (Miljenko Stančić), figuraciju bogatu simbolima (Dušan Mikonjić, Siniša Žikić, Dragan Dobrić, Ivan Šiško, Milorad Ćorović, Stanka Todorović, Stevan Knežević, Đuro Radlović, Branislav Minić), fuguraciju angažovane konotacije (Jovan Rakidžić, Miomir Radović, Miroslav Arsić, Božidar Plazinić, Zoran Popović), konceptualno tretiran crtež (Dragoljub Raša Todosijević), asocijativan pejzaž (Frano Šimunović, France Slana, Dora Plesteljak Slana), asocijativna skulptura preneta na formu crteža zadržava iste osobenosti (Milun Vidić, Ante Marinović), socijalistički realizam (Ivan Lesijak, Emir Dragulj, Milun Mitrović, Bosiljka Kićevac), ekspresionizam (Mario Maskareli i Mladen Srbinović, Gabrijel Stupica, Nikola Martinoski), konstruktivni-ekspresionizam Save Šumanovića, intimna beleška pejzaža Stojana Ćelića i deskriptivno-realistični prizor Ljubomira Ljube Ivanovića.

Zbirka radova na papiru Galerije Doma Vojske je heterogena po mnogo čemu, a jedinstvena u jednom: svaki rad je neponovljiva likovna priča u životu svakog umetnika, ali i važan i nezaobilazan segment u sagledavanju celokupnog opusa umetnika kao i istorije jugoslovenske

umetnosti.
Galerija Doma Vojske Srbije
O Galeriji Doma Vojske Srbije

Izlagačka delatnost Galerije Doma Vojske Srbije ima dugu tradiciju. Utemeljena je još 1945. godine, na inicijativu Branka Šotre, prvog posleratnog rukovodioca te ustanove, poznatog likovnog stvaraoca i osnivača Fakulteta primenjene umetnosti u Beogradu. U Galeriji je do sada organizovano više od petsto izložbi eminentnih domaćih i stranih likovnih stvaralaca. Svojevremeno je održano i osam kvadrijenala na temu „NOB u delima likovnih umetnika” i više tematskih izložbi „Vojska u delima likovnih umetnika”.

Od 1953. godine izložbe se organizuju u galerijskom prostoru koji je danas poznat kao Velika galerija , a 2011. godine uređena je i Mala galerija , u kojoj se realizuju prateći programi izložbi u Velikoj galeriji, autorske i grupne izložbe likovnih stvaralaca i izložbe fotografija iz arhive Medija centra „Odbrana“ .

Novim izlagačkim konceptom, koji se primenjuje od 2011. godine, u Galeriji se organizuju reprezentativne izložbe u saradnji sa muzejima, galerijama, zadužbinama, legatima i drugim institucijama Srbije. Izložbe su naišle na izvanredan prijem likovne publike i povratile ugled koji je galerija nekada imala.

U 2011, 2012. i 2013. godini svoje bogate likovne i istorijske zbirke u Galeriji Doma Vojske Srbije predstavili su: Galerija slika „Sava Šumanović” Šid, Galerija Matice srpske Novi Sad, Vojni muzej, Vojni arhiv, Umetnička galerija „Nadežda Petrović“ Čačak, Zadužbina „Momčilo Momo Kapor”, Spomen-zbirka Pavla Beljanskog Novi Sad, Istorijski arhiv Požarevac, Istorijski arhiv Grada Novog Sada, Moderna galerija Centra za kulturu Lazarevac, Kulturni centar Novi Pazar, Istorijski muzej Srbije, Gradski muzej Vršac, Gradski muzej Subotice, Muzej naivne i marginalne umetnosti Jagodina, Muzej naivne umetnosti „Ilijanum“, Narodni muzeji iz Zrenjanina, Niša, Požarevca, Kruševca, Prokuplja, Dom Jevrema Grujića i kolekcionari Dragoljub Milićević i Đura Popović.

U prethodnih 60 godina, od kada postoji izložbeni prostor Doma Vojske Srbije, organizovano je više od 500 izložbi. Izložbe i brojne prateće programe u proteklih pet godine videlo je više od 300.000 posetilaca, što Galeriju Doma Vojske Srbije svrstava u red najposećenijih u Beogradu.

Umetnička zbirka Galerije Doma Vojske Srbije

Umetnička zbirka Galerije Doma Vojske Srbije raspolaže sa više od 1.500 dela likovnih stvaralaca svih generacija sa područja nekadašnje Jugoslavije. Kolekciju uglavnom čine svojevremeno otkupljena dela i pokloni umetnika koji su nekada izlagali u Domu Vojske ili koji su učestvovali u likovnim kolonijama u organizaciji ove ustanove.

U zbirci se nalazi nekoliko značajnih ostvarenja nastalih tokom prve polovine 20. veka, kao što su slike Vlaha Bukovca, Ljube Ivanovića, Save Šumanovića i Marina Tartalje. Ipak, okosnicu njenih vrednosti predstavljaju dela srpskih i jugoslovenskih umetnika nastala posle Drugog svetskog rata, pa sve do raspada Jugoslavije. Među njima su Jovana Bijelića, Ljube Babića, Koste Hakmana, Petra Lubarde, Zore Petrović, Milana Konjovića, Krste Hegedušića, Peđe Milosavljevića, Miće Popovića, Ljubice Cuce Sokić, Sretena Stojanovića i drugih velikana likovne umetnosti.

Od reprezentativnih slika iz zbirke 2011. godine nastala je izložba „Poetika i sudbina 20. veka“ , koja je do sada predstavljena u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Zrenjaninu, Jagodini, Vršcu, Lazarevcu, a od izbora skulptura sačinjena je izložbe „Ogledalo vremena“ , premijerno prikazana u Velikoj galeriji Doma Vojske Srbije u januaru 2014. godine. U umetničkoj zbirci Doma Vojske Srbije nalazi se i par stotina grafičkih radova, od kojih je tridesetak izabrano za izložbu grafika „Čitanje linije“ , nastalu u maju 2014. godine.

Mnoga od dela iz umetničke zbirke nikada nisu izlagana i predstavljaju nepoznanicu čak i za istoričare umetnosti. U toku je stručna obrada umetničkih dela i priprema kataloga zbirke, koji će je približiti i potpunije predstaviti ljubiteljima likovne umetnosti i stručnoj javnosti. Zbirka se čuva u depou koji je opremljen po savremenim muzeološkim standardima. Segmente umetničkog blaga ove zbirke, izložene u svečanim salonima Doma Vojske Srbije posetioci mogu videti tokom manifestacije „Noć muzeja“ u kojoj Medija cen

Muzeji za 10: Hiperpovezani muzeji…

Hiperpovezanost je izraz osmišljen 2001. godine kako bi ilustrovao današnja mnogobrojna sredstva komunikacije, kao što su direktni kontakti, elektronska pošta, instant poruke, telefon ili internet. Ova globalna mreža povezanosti svakodnevno postaje složenija, raznovrsnija i integrisanija.

U današnjem hiperpovezanom svetu, muzeji se pridružuju ovom trendu. To je razlog zašto je odabrana tema „Hiperpovezani muzeji: Novi pristupi, nova publika“.

Nemoguće je shvatiti ulogu muzeja bez uzimanja u obzir svih veza koje oni ostvaruju. Oni su sastavni deo njihovih lokalnih zajednica, njihov kulturni pejzaž i njihovo prirodno okruženje.

Zahvaljujući novoj tehnologiji, muzeji danas mogu dopreti mnogo dalje od svojih glavnih posetilaca i pronaći novu publiku približavajući svoje kolekcije na drugačiji način: digitalizacijom zbirki, dodavanjem multimedijalnih elemenata na izložbi ili još jednostavnije, haštaga koji dozvoljava posetiocima deljenje iskustava na društvenim mrežama.

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare