Milion srpskih turista u Grčku, samo 60.000 grčkih u Srbiju-Intervju TV JUGpress

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

SOLUN-LESKOVAC

Predsednik Grčko-Srpske privredne komore Kostas Georgakos za Regionalnu informativnu agenciju JUGpress kaže da Grčka sa Bugarskom, Rumunijom i Makedonijom ima po dve milijarde evra ekonoske razmene i da je 350 miliona razmene sa Srbijom “ništa”, pogotovo kada se zna da  Grci i Srbi imaju dosta sličnih stvari.

 

 

Na pitanje koliko je osnivanje i aktiviranje grčko-srpske privredne komore pomoglo nekoj privrednoj saradnji Srbije i Grčke, naročito manjim privrednicima da izađu na drugo tržište  Georgakos je rekoa da su “ekonomski odnosi između ove dve zemlje bili jako mali, oko 350 miliona evra”

“Sada je razmena veća od 450, što znači da je  nešto između ovih zemalja krenulo. Ono na čemu smo radili u Grčkoj  je da ljudi saznaju da postoji i privreda Srbije, a ne samo turisti”, dodao je on.

Objašnjava da se “dosta grčkih firmi zainteresovalo i već su krenuli da rade sa Srbima”.

Tu, kaže,  ima i malih i srednjih, ali i velikih preduzeća.

“Takođe, dosta srpskih firmi je  videlo da u Grčkoj može da se radi još nešto osim turizma. Mi sa Bugarskom, sa Rumunijom, Makedonijom imamo po dve milijarde prometa, tako da je ovih 350 miliona razmene sa Srbijom ništa, pogotovu kad znamo da Grci i Srbi imaju dosta sličnih stvari”, dodao je Georgakos.

Kaže da više od milion Srba dolazi u Grčku, a 80% njih ostane na severu Grčke.

“Ono što nas raduje je da je pre nekoliko godina broj Grka koji je putovao u Srbiju bio jako mali, recimo u Beograd ih je išlo 10-15.000. Po podacima koji imamo, taj broj je u prošloj godini narastao na više od 60.000. Mi pokušavamo da pokažemo Grcima da Srbija nije samo Beograd, nego da ima šta da se vidi i na drugim destinacijama. Zato planiramo da napravimo forum u Grčkoj gde će se predstaviti turistička Srbija”, rekao je Georgakos.

Na pitanje da li postoji ideja da se umanje, primera radi , cene rominga i slične sitne stvari, koje utiču na turiste, kaže : “To je u, stvari, jedna važna stvar. Čuli smo da se o tome razgovaralo na „velikom“ nivou i trebalo bi da se sledeće godine to smanji. Razlog je što to utiče negativno na komunikaciju, koja je, u stvari, prva stvar kad nešto treba da radiš. Ako je komunikacija skupa, tu teško dolazi do saradnje”, smatra Georgakos.

Na pitanje da li je Grčka stvarno u tako velikoj ekonomskoj krizi, kako to javljaju mediji , Georgakos je rekao :
” Ja mislim da, ne samo da je tako, nego je i još gore. Realnu situaciju kako je neko ko dođe u Grčku na 5, 10, 15 dana ne može shvati. Mnogo velikih i malih firmi je zatvoreno, nešto je sad krenulo na bolje, ali još uvek je loša situacija. Nezaposlenih je više od 20-25%.”, objasnio je on.

Zbog čitave sitacije je došlo i do pada cene nekretnina u Grčkoj a Georgakosa pitamo koliko je interesovanje kupaca iz Srbije za kupovinu i da li ima medju njima i ljudi iz Leskovca?.

“Dosta Srba je kupilo nekretnine i to što su kupili su stare kuće. Mislim da Srbi koji dolaze da kupuju ne traže neke velike nekretnine, nego traže da kupe nešto za nekih 10-20.000, najviše do 50.000 evra”, kaže Georgakos .

Dodao je da “sada više nema toliko tih objekata, tako da su i cene počele da se povećavaju”.

“Mi znamo da Srbi sanjaju da imaju nešto na moru, pa im savetujemo da kad kupuju, pa kasnije to iznajmljuju, obavezno sve prijave  knjigovodstvu, odnosno državi. Ukoliko to ne urade imaće problema sledeće godine”, upozorava on..

Na pitan je šta može od nekretnina da s ekupi za 10.000 evra Georgakos kaže “može neki stan u kome, objektivno, mi u Grčkoj ne bi živeli. Stan, prizemlje, na nekom neatraktivnom mestu. Ne znam da li više i ima takvih stanova, ali nekada ih je bilo. Srbi su, u stvari, pomogli Grcima vlasnicima tih stanova, jer oni te stanove ne bi mogli da prodaju nigde, a ovaku su u vreme krize ipak došli do nekih para”.

Na pitanje u kom rasponu se kreće cena stanova po kvadratnom metru u Grčkoj Georgakos odgovara ” Zavisi od mesta. Ako neko hoće da kupi dobar stan, to ide od 800-1500 evra za kvadrat. Sve ostalo je manje, ali treba i para da se dodatno investira, da bi moglo da se živi u tim stanovima. To su cene stanova blizu mora, mada je i cela Grčka blizu mora, svi gradovi su, ma koliko udaljeni, bliže moru nego što je, na primer,  Leskovac”, rekao je Georgakos u TV intervjuu za JUGpress.

Prati
Obavesti me o
guest

3 Komentara
Najnoviji
Najstariji Najviše glasova
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare
Peci
Peci
6 godine pre

Sviđaju mi se oba komentara, skoro u potpunosti se slažem. Samo treba razmotriti još jednu činjenicu, a to je nizak životni standard u Srbiji, a pogotovo u Leskovcu. Sa ovakvim standardom, jedino možemo da vidimo more, i to sa našim spremanjem hrane, a to već nije odmor, pogotovo za žene. A znamo da je bolji odmor u hotelu, sa uključenom hranom, ali to mnogo košta. Sa platom od 20 do 30 hiljada dinara, i odlazak na more kao “paradajz turista” je preskup.

more
more
6 godine pre

Srbija nema more. Pomagala je Crnu Goru i nasu ,,bracu” posle zemljotresa. Sve se to zaboravilo. Odneli ratovi, pokusaji nekih Srba da sacuvaju deo mora bezuspesno, jos ih nagrdile svetske sile, a pojedini Srbi i profitirali na najruzniji moguci nacin, primenom sile, pa nam ostalo u nasledje da se pravdamo mi bez mora, onima koje smo gradili, stvarali, pomagali, podmetali ledja ispod njihovih i nasih pruga, kako nismo krivi mi, krivi su oni. I opet svi u Beograd, svaki pjevac, glumac, svako ko zeli publiku, taj hrli u Srbiju, Beograd, da proda svoju umjetnost na trzistu naroda sirokoga srca. A more nam ne daju, daju nam pasose, umjesto njega. I sa cim da se trkamo? Samo sa zeljom da razmenimo borove i spa centre sa Grckim morem? Ponosim se svojim narodom koji ima veliko srce. Ali nema more.

Srbi, iako pametan narod, slabo koriste mozak. Izgleda da njime samo Rubikovu kocku resavaju. Nikad nismo bili prakticni, nikad nismo znali da funkcionalno upotrebimo intelekt, da budemo pametni. I onda nam krivi svi drugi.

turizam je sirok pojam za uska shvatanja
turizam je sirok pojam za uska shvatanja
6 godine pre

Ni Grci,ni Srbi nemaju kulturu odmaranja, letovanja zimovanja. I jedni i drugi znaju samo da idu na more. To ni priblizno nije turizam. Za turizam je neophodno elementarano znanje, obrazovanje, da pozelis da uzivas u jos necem, sem u slanoj vodi, i narcisoidno u preplanuloj boji tela. Da ti nije zao da ostavis novac na kulturno nasledje naroda, neciju istoriju koja je bila prekretnica civilizacija, planine, banjski turizam, na sopstveno zdravlje, da kod dece razvijes isti osecaj, da je lepota u ocima posmatraca, hrana za dusu, a ne samo tamo kuda jurisaju svi po preporukama blogerki. Da nije sramota okaciti selfi sa neke reke, iz nekog sela, iz muzeja umetnosti, tehnike, znanja,…i jos mnogo toga sto obogacuje duh.