Karaveštica u našem sokaku

LESKOVAC

Poklade, koje se u našim krajevima obeležavaju i “karavešnicom”  su narodni praznik Slovena.

Njegovi koreni su paganski i vezani za obeležavanje kulta Sunca i dolaska proleća. Danas se poklade uglavnom vezuju za početak hrišćanskog obeležavanja velikog posta uoči Uskrsa.

Poklade se obično smatraju za vreme neobuzdanog uživanja u hrani, piću i proslavama pod maskama, poznatim kao karneval.

Poslednja nedelja pred veliki post se zove „bela nedelja“, a poslednji dan ove nedelje „bele“ ili „sirene“ poklade.

Poklade su dan za praštanje i veselje. Smatralo se da u period velikog posta treba ući bez greha. U domaćinstvima se tradicionalno priprema bogata mrsna gozba, naročito beli mrs po kome je ovaj praznik dobio ime.

Narodna verovanja su povezivala period poklada sa povećanom opasnošću od zlih sila i veštica, od kojih se narod štitio na simbolične načine, recimo belim lukom ili paljenjem obrednih vatri („olalija“).

 Na Kosovu su neke pokladne povorke simbolizovale svate Kraljevića Marka.

Na bele poklade je postojao običaj da se gata, naročito pomoću jaja.

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Najnoviji
Najstariji Najviše glasova
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare