LESKOVAC
Od 2017. godine završava se jedan period u funcionisanju Regionalne privredne komore Leskovac (RPKL) nakon više od pola veka. Od 4. januara RPKL će raditi kao sastavni deo Privredne komore Srbije i njen pun naziv će glasiti Privredna komora Srbije – Reonalna privredna komora Jablaničkog i Pčinjskog upravnog okruga sa sedištem u Leskovcu, rekao je danas predsednik RPKL Goran Jović na tradicionalnom novogodišnjem prijemu za novinare i naglasio da je uloga medija u tome bila jako značajna..
“U prethodne tri godine uspeli smo da održimo kontinuitet u radu komore, da sačuvamo kompletno ljudstvo u komori, pokrivenost za dva okruga, i što smo uspeli da se pozicioniramo jako visoko u komorskom sistemu i budemo prepoznatljivi ne samo u Srbiji već i van granica zemlje”, rekao je Jović .
On je govorio o promenama koje od 1. januara naredne godine donosi novi Zakon o komorama.
Leskovačka komora će nastaviti sa dosadašnjim aktivnostima, u toku je proces zaštite srpže kao leskovačkog brenda, a ono što je jako značajno je formiranje centara kompetentnosti u okviru Privrdne komore Srbije. Ovi centri biće zaduženi za određene grane industrije.
“Mi smo tražili drvnu, tekstilnu industriju, ali smo akcenat stavili na brendiranje zaštićene hrane, kako bi Leskovac postao Centar kompetentnosti za proizvodnju zdrave i brendirane hrane, da se ovde drže predavanja i vrše edukacije, naglasio je Jović.
Komora će dobiti i javna ovlašćenja koja do sada nije imala, biće formirane određene službe, a zaposleni u komori će proći određene edukacije. Bitno je i to da će preko parlamenta komore, koji će zameniti dosadašnje organe upravljanja, privrednici moći da učestvuju u kreiranju zakona.
Jović je govorio o dobroj saradnji sa Privrednom komorom Srbije i projektima koji se trenutno realizuju, jedan sa Visokom poslovnom školom strukovnih studija, dok se do marta ili aprila očekuje da će biti odobrena još dva projekta. Od nove godine komora Srbije će obezbeđivati finansijska sredstva za učešće u projektima.
Na pitanje novinara da li će novi način rada komore doneti benifite jugu Srbije, Jović je odgovorio da će, i pored centralizacije komorskog sistema, parlament komore uticati na kreiranje zakona i donošenje nekih odluka, preko Privrdedne komore Srbije koja će te zahteve artikulisati preko nadležnih ministarstava. Intenziviraće se rad kancelarija u Vranju i Bujanovcu, a najavljeno je i otvaranje kancelarije u Preševu. Dobijanjem javnih ovlašćenja, privrednici će mnoge stvari moći da zavrćavaju u kancelarijama, bez odlaska u Beograd.
Na pitanje ko imenuje direktore komora, Jović je odgovorio da će direktore imenovati upravni odbor Privredne komore Srbije, na predlog parlamenta preduzeća na niovu regiona, tako da će i privrednici iz regiona imati svoje predloge.
Na pitanje kako će leskovačka komora da konkuriše za projekte ukoliko nema svoj žiro račun i nema status pravnog lica, Jović je odgovorio:
“To je bila jako sporna tačka, i ja sam to pitanje postavio u Privrednoj komori Srbije, budući da je RPKL konkurisala za IPA projekte upravo kao pravno lice. Ne znam kako će to pravno da se reguliše jer je to nešto što se rešava na višem nivou, jer je to problem još nekih komora u Srbiji. Komora Srbije ima svoje odeljenje koje će se upravo baviti projektima, i biće otvoren jedan podračun na kome će se nalaziti sredstva vezana za projekte. Sredstva EU se namenski troše i mora da se potroše za ono čemu su namenjena.
Na pitanje da li će račun, koji mora da postoji za svaki projekat, ostati vlasništvo RKPL, Jović je odgovorio da regionalne komore neće više moći da imaju svoje račune, već su svi računi vlasništvo Privredne komore Srbije.
“Ja se nadam da će već u januaru to pitanje da se reši. Naredna godina će biti godina prilagođavanja, izbora, parlamenta, prilagođavanje projakata, i u 2017. će eksperti komorskog sistema Austrije, po čijem uzoru je pravljen naš komorski sistem, doći da sa nama zajedno iznalaze rešenja. Za sva ova pitanja rešenja će tražiti komore koje dolaze iz EU, kako bi se taj prelaz prebrodio, rekao je Jović.