LESKOVAC
Odbornici Skupštine Grada Leskovca razmatrali su Izveštaj o izvršenju Odluke o budžetu Grada Leskovca za period 01.01.-30.06.2022. godine koji je podnela Marija Milosavljević, šef Odeljenja za finansije. Ona je ocenila da je ostvarenje prihoda za prvih šest meseci da je bilo na odličnom nivou i da je bilo više nego dovoljno da pokrije sve rashode i zahteve u prvoj polovini 2022. godini. Iz gradskog budžeta redovno se isplaćuju zarade kao i sve ostale obaveze prema uposlenicima svih direktnih i indirektnih korisnika budžetskih sredstava.
Ukupni prihodi u ovom periodu iznose 2.262.542.616 dinara ili idealnih 50% u odnosu na godišnji plan. Inače, prihodi i primanja sa prenetim sredstvima iz ranijih godina iznose 2.855.513.451 dinar, što je 57,7% od planiranog iznosa. Što se pojedinih grupa prihoda tiče, oni su se ostvarivali u sledećim procentima: porez na dohodak, dobit i kapitalne investicije ostvaren je sa 51,6% (1,213 milijardi), porez na imovinu 47,6% (242,6 miliona), porez na dobra i usluge 35,8% (60,2 miliona. Transferi od drugih nivoa vlasti doneli su 517,2 miliona, odnosno ostvareni su sa 50,9%. Prihodi od imovine doneli su 91 milion (122,78%), a ovakvom procentu doprinela je komunalna taksa za korišćenje prostora na javnim površinama ili isped poslovnog prostora u iznosu od 75,3 miliona, koja je planirana da se slije u budžet prošle godine, ali se prihodovala ove godine. Prihodi od dobara i usluga ostvareni su sa 39% (39,2 miliona), a novčane kazne i oduzeta imovinska korist 105% (39 miliona). Primanja od prodaje nepokretnosti i zemljišta beleže manje ostvarenje, ali će se u narednom, devetomesečnom izveštaju videti veći procenat ostvarenja, jer je do prodaje nepokretnosti došlo posle ovog izveštajnog perioda. Rashodovni izdaci su u prvih šest meseci izvršeni sa 2.146.074.378 dinara, što je 43,3% u odnosu na godišnji plan. Rashodi za zaposlene su izvršeni sa 48,4% (627,14 milion). Rashodi na ime korišćenja usliga i roba izvršeni su sa 544,5 miliona (36,2%), gde je najviše novca (165,8 miliona, ili 49,2%) otišlo na stalne troškove. Obaveze po osnovi stalnih troškova, tekućih popravki i održavanja, kao i za nabavku materijala uredno se servisiraju u skladu sa rokovima plaćanja. Za subvencije javnim nefinansijskim preduzećima i organizacijama čiji je osnivač grad, kao i za subvencionisanje cene troškova boravke dece u vrtićima je izdvojeno 104,3 miliona (41%), a za kategoriju dotacije i transferi utrošeno je 215 miliona (48,7% planiranih sredstava na godišnjem niovu). Pod klasifikacijom ostali rashodi utrošeno je 354,5 miliona (83,5%), a u toj gupi najveće učešće imaju novčane kazne i penali po rešenju sudova (239 miliona – 109,3%). Strukturu ovog rashoda najvećim delom čine presude po osnovi faktičke formalne eksproprijacije. Rashodi po osnovu ulaganja u osnovna sredstva izvršeni su sa 20% (146,8 miliona), a manji procenat planiranog iznosa uslovljen je obavezom rezervacije sredstava na ime višegodišnjih ugovora, kao i neophodnosti rezervisanja sredstava po osnovu raspisanih javnih nabavki na osnovu investicija koje su još u toku i na osnovu ugovora koji su potpisani.
Podaci o izvršenim rashodima prema funkcionalnoj klasifikaciji kažu da je za socijalnu zaštitu utrošeno 115,1 milion (47%), opšte javne usluge 731,8 (59,4%), javni red i bezbednost 10 miliona (41,8%). Ekonomski poslovi imaju manje izvršenje, 211,2 miliona odnosno 22%, jer će subvencije poljoprivrednim proizvođačima biti isplaćene krejem godine, a tu je sa manjim izvršenjem i kategorija drumski saobraćaj, zbog višegodišnjih raspisivanja tendera za zimsko održavanje i neophodnost rezervisanja sredstava po tom osnovu. Kategorija zaštite životne sredine ostvarena je sa 53,2% (165,4 miliona), a poslovi stanovanja i zajednice sa 29,9% (175,3 miliona) zbog stavke vodosnabdevanje gde su rezervisana sredstva za izgradnju nove vodovodne i kanalizacione mreže. Kategorija zdravstvo izvršena je sa 44,8% (38,5 miliona), rekreacija, sport i kultura sa 43,3 (313,8 miliona), a obrazovanje sa 49,2% (384,7 miliona).
Odbornica Mirjana Perišić (Za Leskovac ZAJEDNO) se u svojoj diskusiji osvrnula na gradnju Gradskog trga, podsetivši da je nezavršen trg otvoren koncertom Ace Pejovića i zatražila informaciju dokle se stiglo sa gradnjom, s obzirom na silna kašnjenja, prepravke i dogradnje, najave raskidanja ugovora, raspisivanja novih javnih nabavki, te ocenila da se radi o „katastrofi koja se nepotrebno odužila na tri godine, a dosadašnji radovi su veoma loše izvedeni.“
Njoj je odgovorio
Direktor JP „Urbanizam i izgradnja“ Novica Nikolić izneo je podatke vezane za izgradnju Gradskog trga do kojih je došla komisija zadužena da uradi presek uradjenih radova po ugovoru sa Bauvezenom koju su činili predstavnici gradskih uprava i izvođača.
„Iz zapisnika se vidi da će Leskovac koštati ugovor sa Bauvezenom oko 164,6 miliona dinara ili oko 1,4 miliona evra. Do danas je plaćeno 170,1 miliona, od toga „Bauvezenu“ 141,7 i PDV u iznosu od 28,3 miliona. Aktiviranjem bankarske garancije sredstva za dobro izvšenje posla grad je od banke naplatio 18,5 miliona. Znači, do sada na izgradnji trga i rekonstrukciji pešačkih površina grad je utrošio 151,5 miliona. Radovi su izvedeni za još 21,6 miliona. Prilikom konačnog obračuna komisija će naplatiti penale za kašnjenje u izvođenju radova u iznosu od 5% od ugovorene vrednosti, odnosno 9,4 miliona dinara. Grad će nakon toga platiti PDV u iznosu 3,6 miliona dinar, što će na kraju iznositi tačno 164.615.461,27 dinara. Nakon što komisija završi svoj posao, pokrenućemo nabavke u koju su ušle u plan nabavki grada Leskovca na prethodnoj sednici. Inače, uređena je površina od 11.300 kvadratnih metara, izgrađena je pozornica, parterna fontana, osnova za pilon, žardinjere u pasažu, formirane su zelene površine sa drvoredima, zasađeno je 55 novih stabala u odnosu na planiranih 37, postavljene su granitne klupe, biciklarnici, kante, putokazi, panoi, završeno popločavanje trgas ugradnjom granitnih ploča i kocki, a na prešakim površinama u ulici Bulevar Oslobođenja su postavljene behaton ploče. Rok izvođenja nije ispoštovan i ja se još jednom izvinjavam svim građanima na strpljenju.“
Nenad Zdravković (Za Leskovac ZAJEDNO) replicirao je Nikoliću pozvavši građane da oni sami ocene da li je trg napravljen po njihovim željama, da li je kvalitetno urađen i da li uopšte bio potreban, te da su to izgradili ljudi za koje su građani glasali.
Dejan Đorđević (Za Leskovac ZAJEDNO) je rekao da se iz budžeta vidi da je za subvencije poljoprovrednim proizvođačima namenjeno 106 miliona dinara, ali da se tim novcem ne može otkloniti ni jedan promil njihovih problema.
„Vidimo da nema šećera u prodavnicama, nema mleka, verovatno neće biti ni zejtina i brašna… Grad Leskovac i naš budžet ne mogu rešiti problem zbog koga u našim trgovinama nema osnovnih životnih namernica. Smatram da pod hitno trebamo doneti mere da našim stočarima pomognemo da prežive ovu godinu, kako ne bi smo ostali bez stočnog fonda. Zato predlažem da se ljudima urgentno da 200 evra po hektaru za repromaterijale koje ljudi koriste, povećati premije za mleko i isplaćivati ih redovno. U ovom trenutku se poljoprivrednim proizvođačima po raznim osnovama duguje oko 300 miliona evra. Takođe, pokušati da se država odrekne akciza i PDV-a za dizel gorivo.“
Gradonačelnik Goran Cvetanović smatra da je budžet zabeležio izuzetnu likvidnost, a kao prednost naveo i podatak da je na računu grada trenutno 967 miliona dinara, da se sve obaveze redovno plaćaju, ali primetio i da se na konkursu za subvencije poljoprivrednim proizvođačima javlja izuzetno mali broj stočara.
Živojin Stefanović (Socijalistička partija Srbije) pohvalio je lokalnu samoupravu zbog budžeta, ali i zamerio šefici Odeljenja za finansije zbog kašnjenja sa izveštajem, jer je već vreme da se razmatra devetomesečni izveštaj.
Ninoslava Vasić (Za Leskovac ZAJEDNO) primećuje da je loše izvršenje budžeta kod kapitalnih projekata i da je to važno napomenuti, jer su tu predviđena sredstva od strane Vlade Republike Srbije koja nisu uplaćena i da se tu vidi velika nebriga Vlade Republike Srbije za Grad Leskovac.
„Pojedini kapitalni projekti su za pola godine realizovani sa 0%, aneki u neznatnom procentu. Smatra da je najbitnija stavka izgradnja dečjeg vrtića u MZ „Moša Pijade“ koja nije uopšte realizovana. Od svih planiranih kapitalnih projekta realizovano je samo izgradnja puteva i to u malom procentu. Jedino je rekonstrukcija Bulevara Nikole Pašića realizovana sa 95%, ostalo je sa manje od 10%.“
Nebojša Cakić (Za Leskovac ZAJEDNO) primećuje da u izveštaju izvršenje budžeta je 51%.
„To jeste tako, ali u realnom životu je inflacija 13,2%. Znači izvršenje je 38%.To znači da nominalno postoji, a realno ne. Subotica, koja je peti grad u Srbiji, ima budžet od 7,3 milijarde dinara, što je 70-80% više od leskovačkog, Kruševac, koji ima 20% stanovnika manje, ima 5,3 milijarde, dakle 10-ak posto veći budžet. Pametni ljudi kada je inflacija ne čuvaju novac, nego ga troše i kupuju. To ovi gradovi i rade, imaju budžetske deficite, troše pare da ih ne pojede inflacija, a jedino mi se hvalimo time što čuvamo pare koje jede inflacija. Nemate projekte, nemate ideje, ne znate da potrošite pare, ali ako ne znate, barem to što imate sprovedite. Imate vrtić, pijemo vodu iz azbestnih cevi… Dajte sprovedite samo to što imate, jer pare čuvaju samo neznalice.“
Replicirajući Cakiću gradonačelnik je pitao da li treba da se ide u deficit i da se vraćamo u period „iz koga smo tek izašli i u kome smo imali dve milijarde duga, sa 195 miliona neisplaćenih plata ljudima koji rade u lokalnoj samoupravi, sa dugom prema EPS-u od preko 250 miliona jer nijedan račun nije plaćen preko četiri godine? Krajem godine ćemo isplatiti poslednju ratu tog nasleđenog duga. Svaka budala može da bude u deficitu, a biti u suficitu može samo onaj ko je uspešan i ko zna.“
Na ovo je reagovao Nebojša Cakić da republička vlada na čelu sa Anom Brnabić ima deficit i preporučio gradonačelniku da joj to kaže kada se budu sreli na predsedništvu SNS-a.
Gradski većnik Stefan Kitanović podseća da je najvažnije za bilo koji budžet da se više zarađuje nego da se troši.
„Leskovac ima dovoljno novca za sva predviđena izdvajanja i održava stabilnost u gradskoj kasi. Krajem prošle godine smo predlog budžeta na 4,9 milijarde ocenili kao ambicioznim, ali se pokazalo da je to predviđanje bilo realno. Do pre samo deset godina budžet je iznosio tri milijarde.“
Nenad Filipović (Jedinstvena Srbija) je rekao da će njegova odbornička grupa podržati ovaj predlog, jer se ne seća da je od 2003. godine, od kako je odbornik, bio bolji šestomesečni izveštaj od ovog.
„Imamo, kakio smo čuli, skoro milijardu na računu, što da daje jednu komotnu situaciju da se vidi šta može da se učini i gde još može da se uloži. Budžet je likvidan, ide u pravom smeru i zako da ga svakako treba podržati.“
Filipović je dodao i da se inflacija odražava i na prihode i rahode u budžetu, a ne samo na jednu stranu.
Bratislav Anđelković (Aleksandar Vučić – za našu decu) osvrnuo se na realizaciju u kulturi, rekavši da je u prvih šest meseci ustanovima kulture uplaćeno 156,8 miliona, a da su redovno servisirane sve obaveze i realizovani brojni projekti.