Izgubljena godina u evrointegracijama

BEOGRAD-BRISEL

Srbija u 2020. godini nije otvorila nijedno poglavlje u pregovorima sa EU zbog stanja vladavine prava i demokratije i sporih reformi, čime se potvrdilo da pitanje Kosova nije jedina sporna tačka na putu ka EU.

Da Srbija ne napreduje ili čak nazaduje u nekim oblastima, pokazao je godišnji izveštaj Evropske komisije o evrontegracijama iz oktobra gde je konstatovano da nije napravljen nikakav napredak po pitanju izbornog procesa ili pravosudnog sistema, a da je u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i reformi javne administracije zabeležen samo umereni napredak.

Savet EU je početkom novembra zaključio da Srbija nije ispunila uslove za otvaranje nekog poglavlja. Da bi se to desilo,  prema rečima Mihaela Rota, ministra za Evropu Nemačke, zemlje koja trenutno predsedava EU, potreban je napredak u pitanjima demokratije, nezavisnosti pravosuđa, slobode izražavanja i medija. Rot je rekao i da otvaranje poglavlja nije poklon Brisela, već zavisi od napretka koji treba da uoče sve članice EU.

Evropski zvaničnici istovremeno poručuju da nova vlada ima većinski mandat za reforme, dakle da je sve na Srbiji koja je, kako ponavljaju, deo Evrope a ne samo stanica na kineskom putu svile.

U međuvremenu su iz redova evroposlanika stizale kritike stanja vladavine prava, demokratije i osnovnih vrednosti, jednoumlja u novom parlamentu, nedostatka dijaloga u društvu. Značaj tih kritika i kritičara zvaničnici i provladini mediji u Srbiji su minimizovali.

Nemoguća misija

Od početka 2014, kada su otvoreni pristupni pregovori, Srbija je od 35 pregovaračkih poglavlja otvorila 18 i privremeno zatvorila dva i već neko vreme ima spremne pregovaračke pozicije za još nekoliko poglavlja. Nakon što je 2017. otvorila šest poglavlja, 2018. je taj broj pao na četiri, 2019. na dva i 2020. na nulu.

Samo otvaranje poglavlja ima više simboličan značaj jer je uslov za ulazak u EU zatvaranje poglavlja, odnosno prihvatanje evropskih pravila i standarda. Za Srbiju je proces evrointegracija posebno problematičan, ne samo zbog vladavine prava i osnovnih vrednosti, već i zbog Kosova sa kojim bi Beograd pre ulaska u EU morao da postigne sveobuhvatan pravno obavezujući sporazum.

Gotovo je izvesno da Srbija ne može da uđe u EU 2025, što je okvirni plan koji je Evropska komisija ponudla Srbiji i Crnoj Gori, jer bi za to trebalo da najkasnije do kraja 2023. zatvori sva pregovaračka poglavlja kako bi usledila ratifikacija u parlamentima EU.

U EU je usvojena i nova metodologija proširenja sa ciljem da povrati kredibilitet tog procesa. Nova metodologija, na koju je Beograd odlučio da pređe, predviđa šest klastera sa grupisanim poglavljima ali reverzibilnost u pregovaračkom procesu ukoliko nema napretka. Prema novoj metodologiji, Srbija je u prvom klasteru koji se odnosi na vladavinu prava otvorila svih pet poglavlja tako da bi na prvoj sledećoj međuvladinoj konferenciji mogao da bude otvoren taj klaster.

U susret Novoj godini

I dok istraživanja javnog mnjenja pokazuju da slabi podrška ulasku u EU među građanima, posebno mladima, pridruženje, kako stalno ističu zvaničnici, ostaje cilj srpske vlade.

Da zvanični Beograd gleda na primedbe i preporuke iz Brisela pokazuje i najava predsednika parlamenta da će u Narodnoj skupštini prvi put biti organizovana sednica posvećena analizi izveštaja Komisije o napretku Srbije u evrointegracijama.

Istovremeno je početkom decembra vlada usvojila predlog za promenu Ustava u delu koji se odnosi na sudove i javna tužilaštva, čime je, kako je navedeno, potvrđena “čvrsta opredeljenost u sprovođenju reformskih procesa i ispunjavanju aktivnosti iz revidiranog Akcionog plana za poglavlje 23”. U stručnoj javnosti se odmah otvorilo pitanje da li vlada ima ustavna ovlašćenja da piše amandmane ili je to nadležnost isključivo Skupštine, kao i da li amandmani moraju da idu na potvrdu na referendum.

Usvojen je i Akcioni plan za primenu Medijske strategije od 2020. do 2025. i doneta odluka o formiranju Radne grupe za bezbednost i zaštitu novinara i Radne grupe za praćenje sprovođenja Medijske strategije.

Takođe je usvojen plan reorganizacije JP Srbijagas a tim planom predviđene reforme treba da spreče najavljeno uvođenje mera Ministarskog saveta Energetske zajednice protiv Srbije i da uklone prepreke za otvaranje poglavlja 15 o energetici.

Ipak, napravljen je i korak unazad kada je Srbija glasala protiv rezolucije Generalne skupštine UN o Krimu i tako se ponovo razišla sa spoljnom politikom EU, iako se od nje kao kandidata za članstvo očekuje postepeno usklađivanje. Po usklađivanju u poglavlju 31 o spoljnoj politici Srbija zaostaje i za ostalim kandidatima i potencijalnim kandidatima za članstvo u EU.

Nakon što je i hrvatsko i nemačko predsedavanje završeno bez međuvladine konferencije EU-Srbija i otvaranja poglavlja, u prvoj polovini 2021. Savetu EU će predsedavati Portugalija. Ta zemlja je za prioritete postavila izdržljivu, socijalnu, zelenu, digitalnu i globalnu Evropu, pri čemu će socijalna agenda biti na vrhu kao glavni stub evropskog odgovora na korona krizu.

Ambasadorka Portugalije u Srbiji Marija Virdžinija de Silva Pina izjavila je da će njena zemlja za vreme predsedavanja EU biti posvećena procesu proširenja, a da se od Srbije očekuje napredak, ne samo donošenje normativnih akata o reformama, nego i njihovo sprovođenje.

Izvor: EURACTIV.rs

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Najnoviji
Najstariji Najviše glasova
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare