NIŠ
Globalno najaktuelniji zdravstveni problem – pandemija virusa kovid 19, značajno je uticala na ne kovid pacijente. Univerzitetski klinički centar Niš, trudio se da sve vreme pandemije bude dostupan i pacijentima sa ne kovid bolestima i u dobroj meri je i uspeo u toj misiji.O tome kakva su iskustva u prethodne dve godine , na okruglom stolu „Uticaj kovida na ne kovid bolesti“ koji je održan u organizaciji „Fondacije za srpski narod i državu“ u Kruševcu,govorili su direktor UKC Niš profesor dr Zoran Perišić interventni kardiolog, dr Steva Stanišić anesteziolog i infektolog, načelnik na Klinici za infektivne bolesti, koordinator Kovid bolnice u Kruševcu anesteziolog dr Vladan Cvetanović, direktorka Klinike za psihijatriju UKC Niš psihijatar docent dr Suzana Tošić Golubović kao i direktorka Opšte bolnice u Kruševcu dr Vesna Stević Gajić , dr Dragana Barišić psihijatar i dr Predrag Pavlović direktor Zavoda za javno zdravlje u Kruševcu.
U prvom ataku do tada nepoznate bolesti ,kada je možda bilo i najstrašnije i kada su skoro svi pacijenti sa identifikovanim kovidom bili hospitalizovani, najjači udarac pretrpeo je kao i svuda u svetu upravo non kovid sistem. Zdravstveni sistem Srbije je pokazao veliku vitalnost i prilagodljivost. Uspeli smo ono što mnoge veće i razvijenije zemlje nisu uspele,a to je da ni jedan bolestan čovek ne ostane bez zdravstvene pomoći, nepregledan i bez terapije koja mu je potrebna, rekao je otvarajući okrugli sto profesor dr Zoran Perišić.
„Hitni pacijenti nikada nisu trpeli.Za njih je uvek pronađen način lečenja, ali sve što je moglo da se odloži u tom trenutku je bilo odloženo. Humana medicina koju radi zdravstveni sistem Srbije, nije dozvolila da ni jedan pacijent sa urgentnim stanjem ne dobije odgovarajuću zdravstvenu negu.U drugom i u trećem talasu bili smo drugačije organizovani. I svetska i naša dotadašnja iskustva pokazala su da možemo da pružimo dovoljan nivo zdravstvene zaštite i kovid i ne kovid pacijentima što smo i činili” ,kaže profesor Perišić.
U UKC Niš, prema rečima direktora ove najveće zdravstvene institucije u ovom delu Srbije, u ovom trenutku najviše trpi ortopedija, odnosno pacijenti koji čekaju ugradnju kolena i kuka.
„ To su takozvane elektivne operacije koje će čekati kada situacija sa kovidom bude povoljnija, kada anesteziolozi koji su skoro dve godine angažovani u lečenju kovid pacijenata i na hitnom hiruškom programu UKC-a , budu u mogućnosti da uđu u salu za potrebe takvih operacija“, rekao je profesor Perišić, dodajući da u UKC nema liste čekanja za operaciju katarakte, ugradnju pejsmejkera, dok je lista čekanja za koronarografiju i ugradnju stentova najviše šest nedelja što je trenutno najbolji rezultat u Srbiji.
Kako virus kovid 19 funkcioniše i kako utiče na naše živote, kroz prezentaciju je pokušao da približi infektolog i anesteziolog dr Steva Stanišić.
„Najveći izazov kod lečenja pacijenata sa virusom kovid 19 je to što je ovo novi virus koji mi tek upoznajemo. Dosta toga smo od momenta njegovog pojavljivanja saznali ali još dosta toga ne znamo. Ono što predstavlja veliki problem medicinskim naučnicima u čitavom svetu ,svakako jeste stalna pojava novih sojeva“, rekao je između ostalog dr Stanišić.
Rukovodilac kovid bolnice u Kruševcu dr Vladan Cvetanović, izneo je iskustvene podatke o povezanosti kovid i ne kovid bolesti.Prema rečima dr Cvetanovića uticaj kovida na ne kovid bolesti je dvosmerna relacija.S jedne strane su faktori rizika, koji u mnogo čemu povećavaju rizik ne samo za hospitalizaciju nego i rizik od lošeg konačnog ishoda, dok s druge strane stoji ono što se dešava nakon preležanog kovida.
„Mi nismo ustanova koja prati pacijente nakon izlaska iz kovid bolnice ali u komunikaciji sa kolegama skoro 80% pacijenata koji izađu iz neke od kovid bolnica, imaju neki od tzv.post kovid simptoma. Da li se radi o teškim poremećajima kao što su kardiovaskularna oboljenja ili možda benignim kao što su poremećaj sna i koncentracije, bol u mišićima, definitivno je uticaj kovida na pacijente sa težim kliničkim slikama,jako veliki“, kaže dr Cvetanović, dodajući da su primarna oboljenja pacijenata koji obole od kovida jako važna u samom toku lečenja i krajnjem ishodu bolesti.
Ono što je jako važno jeste da Srbija ima specijalizovane kovid bolnice koje je država ekspeditivno omogućila za lečenje pacijenata pogođenih ovim opakim virusom .One će i u narednom periodu omogućiti da se ostale ustanove zdravstvene zaštite rasterete za lečenje ne covid pacijenata,jednoglasni su u stavu učesnici ovog okruglog stola.