BEOGRAD
Odgovori premijerke Ane Brnabić na zahteve Grupe za slobodu medija odraz su nerazumevanja ili nespremnosti Vlade Srbije da se suoči sa teškom situacijom u kojoj se nalaze novinari i mediji i činjenicom da se ona konstantno pogoršava, saopštila je Grupa za slobodu medija.
“Uprkos deklarativnoj spremnosti na “dijalog sa organizacijama civilnog društva, medijima i novinarima”, stav je Grupe da premijerka odgovorima prenebegava političku i finansijsku kontrolu medijske sfere i nepotpunu primenu zakonske regulative, koja se u praksi drastično zloupotrebljava.
Premijerkini odgovori pokazuju da ona ne uviđa ugrožavanje medijskih sloboda i odbija da sagleda suštinu problema, na koji ukazuju Grupa za slobodu medija, institucije Evropske unije, ali i Evropska federacija novinara koja će, zbog toga, u januaru uputiti misiju u Srbiju.
Premijerkina naknadna izjava da “neki” novinari i mediji misle da u Srbiji nema slobode medija, dok se njoj “čini” da je ima, u direktnoj je suprotnosti sa odgovorom upućenom Grupi za slobodu medija da Vlada ne pravi razliku između novinara, već da ih sve jednako tretira.
Ovakvim stavovima premijerka, ne samo da pravi razliku između novinara, medija i njihovih udruženja, već ih međusobno konfrontira i dodatno antagonizuje medijsku scenu, na štetu javnog interesa.
Premiierkin odgovor da Vlada ne diskredituje novinare gotovo svakodnevno ministri demantuju izjavama i tako direktno opovrgavaju njenu ocenu da novinari nisu neprijatelji, pokazujući da je neiskren odgovor da bi državni funkcioneri prema medijima trebalo da se ponašaju “inkluzivno i ravnopravno”.
U odgovorima premijerka relativizuje i sve ozbiljniji problem napada i ugrožavanja bezbednosti novinara, neubedljivom tvrdnjom da Vlada Srbije i nadležna ministarstva “aktivno rade” na povećanju njihove bezbednosti.
Zanemaruje, pri tome, činjenicu da su predstavnici nekoliko novinarskih i medijskih udruženja suspendovali ili zamrznuli članstvo u Stalnoj radnoj grupi za bezbednost novinara, nezadovoljni nepostupanjem Tužilašta i MUP u slučaju napada na novinare prilikom predsedničke inauguracije, ali i u više ranijih situacija.
Premijerka u odgovorima indirektno, a resorni ministar direktno u razgovoru sa predstavnicima novinarskih i medijskih udruženja, odbijaju zahtev Grupe da se obustavi rad na novoj Medijskoj strategiji i formira nova radna grupa sa drugačijom strukturom i metodologijom izrade ovog kapitalnog dokumenta.
Razgovori predstavnika novinarskih i medijskih udruženja sa ministrom kulture i informisanja vode u pravcu promene stukture postojeće radne grupe i njenih ovlašćenja, ali je proces izrade Medijske strategije, bez četiri člana koji su je napustili, prema navodima samog ministra, već u završnoj fazi i biće okončan do kraja januara, što obesmišljava eventualni kompromis.
Grupa za slobodu medija ne želi da komentariše činjenicu da je premijerka odgovorila i na zahteve koji nisu u njenoj nadležnosti, poput onog o razrešenju članova Saveta REM, ali ukazuje da je izostao njen konkretan stav o utvrđivanju nedržavnog vlasništva u Politici, Večernjim novostima i Dnevniku i povlačenju države iz vlasništva u ovim medijskim kućama.
Odgovorom da se za agenciju Tanjug, neuspešno privatizovanu u dva navrata, “ traži najbolje rešenje kojim će se u najvećoj meri zadovoljiti javni interes građana”, premijerka je javno potvrdila da Vlada direktno krši Zakon o javnom informisanju, pa i sopstvenu odluku o prestanku rada ovog javnog preduzeća donetu pre više od dve godine.
Grupa za slobodu medija priprema precizne podatke i detaljnu argumentaciju kojom će tematski, po oblastima iz postavljenih 13 zahteva, osporiti navode iz premijerkinih odgovora, uključujući i netačne navode o odnosu državnih organa prema dostupnosti informacija od javnog značaja.
Grupa za slobodu medija spremna je da nastavi razgovore sa premijerkom Anom Brnabić, ali samo ako oni ubuduće imaju javni karakter ili podrazumevaju konferencije za novinare posle svakog takvog sastanka, jer ne želi da učestvuje u stvaranju privida da je počelo rešavanje problema novinarske profesije i medijske industrije.
Ispoljavajući maksimalnu uzdržanost jer nije javno komentarisala dosadašnje razgovore sa premijerkom i ministrima, što sa njima nije bio slučaj, Grupa je pokazala ozbiljnost i odgovornost, ali ponavlja da neće dati legitimitet imitaciji dijaloga.
Tvrdnjama o polarizaciji medijske sfere, frazama i uopštenim odgovorima, ne može se prikriti odsustvo političke volje vlasti, koje i dalje ne shvata da su mediji deo demokratskog procesa, a ne sredstvo za ostvarivanje njenih interesa i borbu protiv neistomišljenika.
Grupa za slobodu medija će i u 2018. organizovati protestne akcije i tražiti podršku javnosti za ostvarivanje svojih zahteva, uverena da bez slobodnog, profesionalnog i odgovornog novinarstva i uređenog medijskog tržišta, nije moguće ostvarivanje javnog interesa, jačanje demokratskog poretka, niti uspostavljanje održive stabilnosti u društvu”, navodi se u saopštenju Grupe za slobodu medija.
Šta je premijrka odgovorila Grupi za slobodu medija
Vlada Srbije ne pravi razliku između novinara, niti ih diskredituje u vršenju njihovog posla, već ih sve jednako tretira, što će nastaviti i ubuduće, ističe predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić u odgovoru na zahteve za poboljšanje medijske situacije, koje su joj 14.novembra dostavili predstavnici Grupe za slobodu medija.
Premijerka je navela da najviši državni funkcioneri, predstavnici najvažnijih i najviših državnih funkcija uvek i bez izuzetka, na sve događaje i obraćanja predstavnicima medija, pozivaju predstavnike svih medija i odgovaraju na pitanja svih medija, kako u vezi sa temom tih događaja, tako i van teme.
„Ne postoji bolji način da svim ostalim državnim funkcionerima damo primer kako treba da se ponašaju prema predstavnicima medija i novinarima“, napisala je Brnabić.
Kada je reč o brzini i efikasnosti postupanja pravosudnih organa povodom prijava zbog pretnji i izvršenih napada na novinare, premijerka je navela da Zakonik o krivičnom postupku predviđa dužnost suda da krivični postupak sprovede bez odugovlačenja.
„Budući da su pravosudni organi nezavisni u sprovođenju svojih aktivnosti, Vlada Srbije i Ministarstvo pravde ne mogu, ni na koji način, da utiču na postupke koji se vode pred tim organima“, navodi se.
Brnabić je podsetila da su republički javni tužilac i ministar unutrašnjih poslova 11. aprila 2016. godine potpisali Sporazum o saradnji koji propisuje prioritetno postupanje u istragama pretnji i nasilja nad novinarima, dok je 26. decembra 2016. godine između MUP-a i medijskih udruženja potpisan i Sporazum o saradnji i merama za podizanje nivoa bezbednosti novinara.
Grupa za slobodu medija je zahtevala da Ministarstvo kulture i informisanja odmah obustavi rad na novoj Strategiji razvoja javnog informisanja.
„Posle izlaska četiri člana iz Radne grupe, ona je izgubila neophodan legitimitet“, navedeno je u zahtevima.
Međutim, premijerka je odgovorila da nakon prvog sastanka koji je održan, „deluje da postoji redovna i dobra komunikacija sa Ministarstvom kulture i informisanja koje je i nadležno za pripremu predloga nove Strategije razvoja javnog informisanja“. Ona je navela da su održana tri sastanka između Grupe za slobodu medija i ministra kulture i informisanja.
„Koliko razumem, svi razgovori vođeni su u konstruktivnoj atmosferi, napravljeni su određeni pomaci i mi želimo da se započeti dijalog nastavi. Zajednički nam je cilj da se Strategija pripemi uz što veće učešće predstavnika medija, s obzirom da ovaj dokument treba da uredi način rada i funkcionisanje medija“, navedeno je.
Na zahtev da Narodna skupština Republike Srbije pokrene postupak razrešenja članova Saveta REM-a, Brnabić je odgovorila da Vlada nije nadležna za imenovanje i razrešenje članova Saveta REM-a, ali da Narodna skupština može pokrenuti postupak razrešenja članova Saveta REM-a jedino u slučajevima predviđenim Zakonom o elektronskim medijima.
„Srbija će rešiti pitanje nacionalne novinske agencije“
Govoreći o privatizaciji medija, premijerka je navela da je taj proces u najvećem broju slučajeva završen.
„Ostalo je nekoliko nezavršenih privatizacija za koje se traži rešenje, a za novinsku agenciju Tanjug traži se najbolje rešenje kojim će se u najvećoj meri zadovoljiti javni interes građana. Sledeći najbolje evropske prakse, i Srbija će rešiti pitanje nacionalne novinske agencije, odnosno regulisati status Tanjuga, kako bi svi učesnici na tržištu imali jednake uslove rada i ravnopravan tretman“, piše u odgovoru.
Na zahtev Grupe da u cilju zaštite uređivačke nezavisnosti Vlada Srbije javnim medijskim servisima omogući da se dominantno finansiraju iz takse, premijerka je rekla je Vlada Srbije zainteresovana za razvoj javnih servisa i povećanje obima programa medijskog sadržaja od javnog interesa.
„Važno je da se podsetimo da je na predlog poslanika opozicije traženo da se sufinansiranje iz budžeta produži do kraja 2018. godine. Ukoliko medijska udruženja smatraju da bi ovo rešenje trebalo menjati, potrebno je da se procedura pokrene istim putem, u Skupštini Srbije“, naglašava se u odgovoru.
Premijerka je navela da će Vlada tražiti od oba javna servisa (RTS i RTV) da dostave poslednje izveštaje o ostvarenim prihodima od taksi i donacijama iz budžeta, kao i da razmotre i dostave predloge načina finansiranja ova dva servisa.
Sredstva dodeljena medijima će ići u registar
U vezi sa zahtevom da se kontinuirano sprovodi nadzor i kontrola trošenja sredstava za projekte na konkursima za sufinansiranje medijskih sadržaja, javnih nabavki za pružanje medijskih usluga i sponzorstva i donatorstva iz javnih prihoda, Brnabić je navela da svaka insititucija u okviru svojih nadležnosti sprovodi kontrolu trošenja javnih sredstava.
„Slažemo se da postoji prostor za unapređenje sistema evaluacije projekata koji su sufinansirani, kao i da se poveća dostupnost ovih sadržaja na sve građane, nezavisno od toga gde žive“, dodaje premijerka.
Kako je najavila, jedno od rešenja u novoj medijskoj strategiji biće da se sva dodeljena sredstva na lokalnom nivou stave u registar medija, čime će značajno biti povećana transparentnost procesa i načina trošenja dodeljenih sredstava.
Grupa je tražila i da se poboljša radni položaj novinara kroz striktnu primenu Zakona o radu, na šta je premijerka odgovorila da su radni odnosi u nadležnosti Ministarstva za rad, zapošljavanje i socijalnu politiku.
Vlada u roku dostavlja informacije od javnog značaja
Odgovarajući na zahtev da Vlada Srbije obezbedi izvršenje rešenja Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti koja nisu izvršena, Brnabić je napisala da je Inspekcijski nadzor nad sprovođenjem Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja u nadležnosti Upravne inspekcije.
„Iskustva Upravne inspekcije govore u prilog tome da organi javne vlasti, nakon sprovedenog inspekcijskog nadzora, postupe po rešenju Poverenika u približno 85% slučajeva“, navela je premijerka.
Ona je naglasila da Vlada uredno i u roku dostavlja informacije od javnog značaja, a „ukoliko neka strana smatra da Vlada to ne čini, postoje pravna sredstva protiv takvog nečinjenja predviđena Zakonom o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja.
Na zahtev da se sveobuhvatno i dosledno uredi oglašavanje državnih organa, premijerka je odgovorila da je novi Zakon o javnim nabavkama u postupku izrade i on će dodatno urediti ovu oblast, na način da obezbedi transparentnost postupka i pojednostavi procedure izbora najpovoljnije ponude odnosno najpovoljnijeg ponuđača.
Kometarišući zahtev Grupe da Ministarstvo pravde formira nezavisnu komisiju za izradu evidencije i analizu sudskih postupaka protiv izdavača medija, urednika i novinara, Brnabić je navela da je evidencija i analiza sudskih postupaka u isključivoj nadležnosti Vrhovnog kasacionog suda.
„Imajući u vidu da su Vlada i Skupština Republike Srbije, u sklopu pregovora sa Evropskom unijom, usvojili kodekse ponašanja koji predstavnicima te dve grane vlasti zabranjuju da komentarišu odluke i postupke pravosudnih organa, Ministarstvo pravde nije u mogućnosti da formira nezavisnu komisiju za izradu evidencije i analizu sudskih postupaka protiv izdavača medija, urednika i novinara“, pojasnila je premijerka.
Na zahtev da Vlada Srbije usvoji dodatne podsticajne mere i olakšice štampanim medijima i regionalnim i lokalnim medijima, premijerka je navela da bi sva davanja po osnovu projektnog sufinansiranja od 2014. godine, odnosno od usvajanja svih medijskih zakona, trebalo bi da budu deo registra medija, za šta je ovlašćeno Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave.
„U slučaju da lokalne samouprave ne budu revnosne u ispunjavanju ovog zadatka, Ministarstvo kulture i informisanja poseduje mehanizam kontrole i kazne, što je definisano Zakonom o javnom finansiranju”, zaključila je Ana Brnabić.