LESKOVAC
U toku su radovi na drenaži temelja zgrade Narodnog muzeja. Odvijaće se u tri faze, a vrednost prve je 12 miliona dinara. Uradiće se drenaža i hidroizolacija temelja muzeja, koji ujedino čine zidove depoa. Sledi unutrašnje uređenje depoa, dok će treća faza obuhvatati opremanje ovog prostora savremenim aparatima za kontrolisanje i merenje temperature i vlage u njima. Sredstva za radove obezbeđena su iz budžeta Grada Leskovca. Sve ovo izrečeno je konferenciji za medije koja je održana ovim povodom, a. gradonačelnik Goran Cvetanović je podsetio i da su muzejski depoi početna stanica na putu ka muzejskim postavkama, ali i prebivalište mnogim predmetima koji tek trebaju da otkriju svoje tajne i upotpune naše znanje o prošlosti.

„Jednom rečju, depoi su srce muzeja. Shvatajuću ulogu koju kultura ima u svakom društvu, a naročito imajuću u vidu bogatstvo kulturno-istorijskog nasleđa našeg kraja, grad svesrdno pomaže rad institucija kulture u Leskovcu investirajući ne samo u njihove programe, već i u njihove objekte. Imajući u vidu starost objekta i neadekvatnu zaštitu temelja zgrade, kao i činjenicu da je broj predmeta više nego dupliran za poslednjih pet decenija Grad Leskovac i Narodni muzej krenuli su u prvu fazu sanacije i rekonstrukcije muzejskih depoa. Cilj ovih investicija nije samo da se zadovolje potreba sadašnje publike već i stvaranje što snažnije karike između prošlosti i budućnosti“.
Nebojša Dimitrijević, direktor Narodnog muzeja u Leskovcu, kaže da su svi muzejski objekti završeni, osim objekta u Strojkovcu, čije se uređenje planira za 2026. godinu.

„U depou Narodnog muzeja u Leskovcu nalazi se bogata istorija, oko 30.000 predmeta iz arheologije, istorije, etnologije i umetnosti, koje želimo da sačuvamo za buduće generacije i time prenesemo znanje koje je ovde skupljano 77 godina. Inače, neki predmeti koji se čuvaju su oštećeni usled loših uslova, a to je problem sa kojim se kao Narodni muzej suočavamo poslednjih 15 godina. Depoi su od betona i tokom vremena stradaju zbog blizine reke, kapilarne vlage ili vlage u zemlji. Sada su se konačno stvorili uslovi, najpre finansijski, da se izvedu ovakvi radovi, odnosno potpuna sanacija, koja će zaštititi arhivsku građu. Kada su u pitanju planovi za sledeću godinu, naš zadatak je da se 30.000 predmeta izvuče i vrati, a da se pri tome nijedan predmet ne izgubi i ne ošteti. Uređenje depoa umnogome će promeniti situaciju i uslove u kojima se čuvaju predmeti, a ovi radovi omogućiće da ovaj Narodni muzej ovde stoji i 2055. godine.“ (kraj) IS/LJS
