BEOGRAD
(FoNet)
Neophodno je održati sastanak na najvišem nivou da bi se pokrenuo proces
normalizacije blokiran ponašanjem Prištine, izjavio je
FoNetu predsednik skupštinskog Odbora za Kosovo i Metohiju
Milovan Drecun, uoči nastavka briselskog dijaloga
predsednika Srbije Aleksandra Vučića i kosovskog
predsednika Hašima Tačija.
On je uveren da će takav sastanak dati dodatnu težinu,
naročito na albanskoj strani, “jer vidimo da su suočeni sa
unutrašnjim razmiricama i nesporazumima kako i na koji
način nastaviti proces normalizacije odnosa”.
Uprkos tome, jedinstveni su u stavu da ne dozvole
formiranje Zajednice srpskih opština, što je ključno
pitanje normalizacije odnosa, rekao je Drecun novinaru
FoNeta Nikoli Todoroviću, u okviru serijala Kosinus.
Prema njegovoj oceni, Zapadu se očito žuri da zatvori
kosovsko pitanje i predočio da zemlje koje su priznale
samoproglašenu secesiju žele da Srbija prihvati Kosovo kao
državu.
Prema njegovom stavu, SAD u ovoj fazi ne traže formalno
priznanje, ali očekuju da se Srbija ne protivi članstvu
Kosova u Ujedinjenim nacijama (UN).
To nije rešenje, već bi generisalo novu krizu, upozorava
Drecun, ali misli i da zamrzavanje ovog pitanja nije nije
održivo.
Albanci i Zapad to ne bi dozvolili, obrazložio je Drecun i
primetio da se, osim toga, ne mogu očekivati drastične
promene u geopolitičkom odnosu snaga u svetu kako bi se na
Balkanu nešto suštinski promenilo.
Prema njegovim rečima, mora da se sedne za sto i dogovori
konačno rešavanje statusa Kosova i Metohije, ali taj
“dogovor ne može da bude jednostran, u korist jedne, a na
štetu druge strane”.
Rano je govoriti kakav bi kompromis za srpsku stranu bio
prihvatljiv, smatra Drecun i predviđa da će se model
prihvatljiv za obe strane definisati ako dođe do tih
razgovora.
Evidentno je da Srbi i Albanci mogu sami da se dogovore,
bez velikih sila, istakao je Drecun, ali im se to ne
dozvoljava, pa dogovor bez njih ne može biti validan i
sproveden.
Na jednoj strani su SAD sa svojim saveznicima, pri čemu
“Albance malo ko za šta pita”, dok je Srbija, prema
tumačenju Drecuna, na drugoj strani sa zemljama koje
podržavaju njene stavove i njen teritorijalni integritet.
Imajući u vidu da bez Rusije eventualni dogovor ne bi mogao
da bude verifikovan u UN, neophodno je i njeno učešće, rekao
je Drecun i objasnio da se zato i govori o nekom formatu
koji bi mogao da liči na međunarodnu koferenciju.
Upitan da li bi, u slučaju dogovora o trajnom rešenju, za
Srbiju bilo prihvatiljivo da Kosovo ima stolicu u UN,
Drecun je kratko uzvratio da su to pitanja o kojima je sada
veoma rano razgovarati.
Ako bi došlo do razgovora o konačnom statusu Kosova i bio
postignut dogovor koji bi suštinski menjao unutrašnju
organizaciju Srbije, onda bi, prema njegovom stavu, građani
svakako morali da ga verifikuju.
Da ga prihvate ili odbace na referendumu, to ništa nije
sporno ali do toga ima mnogo vremena, sve je neizvesno,
ocenio je Drecun.
On ne kaže da će biti takvih razgovora, niti da će se
otvoriti pitanje rešavanja konačnog statusa Kosova i
Metohije, ali misli da bi to bila situacija “koja bi nas iz
gotovo izgubljene pozicije vratila aktivno u igru”.
Drecun smatra da bi emocije trebalo ostaviti po strani kada
se govori o rešavanju kosovskog problema i napominje da je
ovo jedna veoma ozbiljna geopolitička priča.
Prema njegovom predviđanju, rešavanje tog problema
definitivno će odrediti pravac budućnosti države Srbije i
celokupnog srpskog naroda.
“Moj je osećaj Kosova i Metohije da je to otadžbina svakog
Srbina, ma gde bio rođen i ma gde živeo, i zato ga nosimo u
srcu”, zaključio je Drecun.