Da li će Srbija ove godine imati meda?

LESKOVAC

Da li će Srbija ove godine imati meda bilo je pitanje na početku i ove pčelarske sezone.
Zavisilo je od toga koliko je pčelinjih društava preživeti februarsku zimu , jer se pokazalo da i zdravlje nacije zavisi od toga..
Zbog izuzetno loših vremenskih prilika, ali i nekoliko masovnih pomora pčela naročito, prošla godina završena je sa 40 odsto manje prinosa i gotovo bez bagremovog meda a po svemu sudeći da je I ova godina skoro identična sa prethodnom što se tiče prinosa meda. Bez obzira što je pčelarstvo u Srbiji u ekspanziji, a naša zemlja ima najveći broj košnica po glavi stanovnika na svetu, Srbija nije imuna na globalno nestajanje ovog insekta, bez kojeg je i opstanak ljudske rase nemoguć.

  • To nestajanje pčela se odražava i na našim prostorima, a Evropska komisija, , detektovala je 17 uzroka nestajanja. Jedan od glavnih problema, pored globalnog zagrevanja, nedostatka polena, monoculture i uticaja pesticida, kod nas je varoa koja nanosi velike štete. Mi imamo situaciju da su pčele ponekad izložene jednoličnom polenu, recimo kada idu na oprašivanje samo jabuke ili nekih drugih voćarskih kultura, ali tu nema korova koje suzbijamo na sve moguće načine. Najveće prinose meda pčelari uvek očekuju od cveta bagrema, koji u našim klimatskim uslovima počinje da cveta 1. maja i zavisno od nadmorske visine i mikroklimatskih uslova i , traje do 1. juna. Do tog vremena pčelinja društva se razviju do svog biološkog maksimuma i tako budu spremna za velike unose bagremovog nektara koji kasnije u košnicama pretvaraju u med. Tako je, kako pčelari kažu, dobrih godina kojima ova nije ni nalik.
    „Ova godine su gotovo usaglašena dva najveća nepovoljna uticaja na bagremovu pašu, a to su prošlogodišnja suša (biljke se prethodne godine pripremaju za lučenje nektara za naredne ) i nepovoljni vremenski uslovi početkom maja, kad bagrem počinje da medi. Uz to, i voćna paša, koja je prethodila bagremovoj, bila tek polovično dobra, čak i manje od toga“ I nepisano je pravilo da ukoliko nema velikih snegova i vlage u zemljištu obično izostane bagremova paša.tj.nedostaju nam duge zime sa snežnim pokrivačem, jer smo svedoci da imamo tople jeseni, a hladna proleća“
    Ove godine gotovo da nije bilo dana sa povoljnim uslovima za rad pčela. Cvetanje bagrema je dočekalo hladno vreme i kišoviti dani i bagrem jednostavo nije bilo nektara.
    Trenutno stanje nije ohrabrujuće jer je veliki deficit hrane ,pčele su u svom biološkom maximum u,potrebno je velika količina hrane koje u ovom trenutno zbog izuzetno loših vremenskih uslova nema u prirodi.Kako bi se zadržao radni elan kod pčelinjih zajednica I nastavio nesmetan zanos matice potrebno je obavezno potencijalno priranjivati društva šećernim sirupom. Prinose meda od 15 do 20 kilograma po košnici, koje smo pre dve decenije smatrali lošim, sada računamo kao dobre. Nekada su ti prinosi bili mnogo veći, a tržište meda je nezasito. Mi imamo kvalitetan med, ali ukoliko i ova godina bude loša nećemo imati šta da ponudimo tržištu“,zato pčelari treba da se okreću alternativnim pčelinjim proizvodima kako bi mogli da opstanu potvrđuje, „Polen, propolis, matična mleč se proizvode u određenoj količini, ali to nije puno rašireno. U Srbiji se na velikim pčelinjacima proizvede 10 do 20 kilograma propolisa, a na manjim do kilogram, dva godišnje i to pčelari uspevaju sami da prodaju. Kada bi se malo više obratila pažnja na ovu proizvodnju moglo bi više da se proizvede i proda pošto u okolinim državama propolis ima veću cenu i tržnju nego kod nas“, polena u našoj zemlji proizvede se do 50 tona na godišnjem nivou, mada tu ima mnogo više prostora za veću proizvodnju. „Malo većom afirmacijom na tržištu mogli bi doći do veće prodaje“.

Generalno izuzetno loša godina koja skoro identična sa prethodnom i samo zahvaljujući subvencijama koje resorno ministarstvo poljoprivrede daje već unazad nekoliko godina gde je pčelarstvo prepoznato kao izuzetno važna grana poljoprivrede daje pčelarima nadu da mogu prebroditi ovakve teške uslove u kojima se sada nalaze.
MA Nenad Stefanović PSSS Leskovac

Prati
Obavesti me o
guest

5 Komentara
Najnoviji
Najstariji Najviše glasova
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare
pčelar
pčelar
3 godine pre

  Ovo je stvarno stručan osvrt na problematiku proizvodnje meda kod nas. To je za svaku pohvalu, možda materijal za magistarski ili doktorski rad, ali pčelare u našem kraju muči neka druga problematika, koju gospodin Nenad Stefanović jako dobro zna, ali iz nekog razloga, iako verujem da ima mogućnosti, ne radi na njoj.
Pre svega, to je ZLOČINAČKI odnos voćara prilikom prskanja svojih voćnjaka. Mislim da je sasvim moguće utvrditi pesticid kojim je neka kultura tretirana, a od kojeg su pčele uginule, pa onda tog NEČOVEKA udariti po džepu (bez obzira na stranačku i “stalešku” pripadnost).Neka poljoprivredni inspektori rade nešto…
Drugi razlog je loš odnos i needukacija stanovništva prema medu i proizvodima od meda. I ovde ima posla za inspekciju, pre svega tržišnu, sanitarnu i zdravstvenu, u zaustavljanju prodajeveštačkog meda od najčešće od kukuruzne melase uz dodatak pojedinih aditiva. Mislim da je SPOS (savez pčelarskih organizacija Srbije) svojevremeno pokrenuo akciju u cilju sprečavanja prodaje pravljenog meda, ali se stalo sa sa njom, pretpostavljam zbog slabog odziva navedenih inspekcija, a razlog neka čitaoci pretpostave sami (po mitu i korupciji smo u vrhu, kao i po svemu ostalom 😉 ).
Takođe, edukacija pčelara ima značajnog udela u proizvodnji kvalitetnog meda.
Na kraju tu su i vremenske, tj klimatske prilike, na šta se malo može uticati. 

gvoždjara
gvoždjara
3 godine pre
Odgovori  pčelar

U potpunosti se slažem sa Vašim komentarom. Dodao bih još nešto iako ste Vi i to dotakli.

U Americi i drugim razvijenim zemljama, plantažeri plaćaju pčelarima da svoja društva postave u njihovim zasadima. Čak je u nekim zemljama to glavna zarada pčelara. Ovde ih nasuprot tome, voćari truju?!

– Sve dok u slobodnoj prodaji imamo teglu na kojoj sitnim slovima piše “pekarski”, a krupnim slovima “MED”, pčelarstvo je osuđeno na propast.

Jasmina
Jasmina
3 godine pre
Odgovori  gvoždjara

Kako je dirljiva ta zabrinutost za građane, za Srbe, za planetu, za svetsku floru i faunu. Tu slatkasto otuźnu i laźnu zbrinutos dokazuje nam izraźenom interpunkcijom (?!) Odmah se lista i poteźe google, traźe se fakti tipa verovali ili ne, da se njima na kvarno zasene čitalački mediokriteti i prostota. Bravo, dakle bravo, jer malo ko to moźe.

naporan je
naporan je
3 godine pre
Odgovori  Jasmina

,,Jasmina”, napisao sam, pa obrisao odgovor istom. Kad ono, gle cuda,Vi ste odgovorili. Htedoh upozoriti ,,pcelara” da je to ono presretanje o kojm ovde govore komentatori, da ih neko stalno zaustavlja, ispreci im se na putu i krene da zapitkuje, otpocinje razgovor naporno sprovodeci dijalogizaciju u prostoru za izrazavanja samo svojeg stava, misljenja komentarom, bez potrebe da se ćaska, ćućori i ćarlija.I ovoliko pažnje mu je mnogo.

Treba ga na ignore
Treba ga na ignore
3 godine pre
Odgovori  naporan je

Neko koga nije mrzelo da Jasmini našteluje 50 minusa je definitvno F a moguċe i veoma opasna osoba po okolinu.