Četvrtina sveta u opasnosti da ostane bez vode


PRAG

(RFI)

Države koje su dom četvrtini svjetskog stanovništva, uključujući Indiju, Izrael i Katar suočavaju se s visokim ‘vodenim stresom’, što znači da koriste skoro sve svoje rezerve vode i time se suočavaju s nestankom najdragocjenijeg prirodnog resursa, pišu svjetski mediji.

Sedamnaest zemalja koje predstavljaju jednu četvrtinu svjetske populacije potencijalno može ostati bez vode, na što upozorava Institut za svjetske resurse (WRI) sa sjedištem u Vašingtonu. I najmanja suša može biti velika prijetnja zemljama koje redovno koriste skoro sve dostupne rezerve vode, što uveliko može uticati na probleme snabdijevanja hranom, migracije, na nestabilna poslovanja i sukobe.

Ekstremni ‘vodeni stres’ – rizik od sukoba

“Vodeni stres je najveća kriza o kojoj nitko ne govori. Njegove posljedice vidljive su kroz nesigurnosti za hranu, sukoba, migracija i financijske nestabilnosti”, rekao je Endrju Stir (Andrew Steer), predsjednik i izvršni direktor Instituta za svjetske resurse, prenosi CNN.

Uz uticaj klimatskih promjena, smatra se da je 17 zemalja svijeta – dom četvrtine stanovništva na planeti – “pod izuzetno visokim vodenim stresom”, što znači da sada koriste više od 80 odsto svoje dostupne vode svake godine, otkrio je u svom izvještaju WRI.

Institut za svjetske resurse kaže da se skoro četvrtina svijeta suočava s ekstremno velikim 'vodenim stresom'.
Institut za svjetske resurse kaže da se skoro četvrtina svijeta suočava s ekstremno velikim ‘vodenim stresom’.

​Četvrtina svjetske populacije živi u regijama s izrazito velikim vodenim stresom – Katar je rangiran kao zemlja koja trpi najveći vodeni stres na svijetu, a slijede ga Izrael i Libanon, Iran i Jordan. U Africi najveće nestašice trpe Libija i Eritreja, prenosi američka TV kuća.

Pol Rig (Paul Reig), direktor WRI-ovog projekta Akvadukt (Aqueduct) za opasnosti u vezi s vodama, rekao je za CNN da visoka razina potražnje u odnosu na isporuku u tim područjima “vrši ogroman pritisak na raspoložive vodene resurse i prijeti poljoprivrednim, industrijskim i domaćinstvima koji se na to oslanjaju”.

A sve veći nedostatak, kažu istraživači, podstiče rizik od sukoba u takvim zemljama, koncentrisanim na Bliskom Istoku i Sjevernoj Africi.

“Dvanaest od 17 zemalja je pod ekstremno visokom ‘vodenim stresom’, na Bliskom Istoku i Sjevernoj Africi”, rekao je Rig za CNN. “Regija je prirodno suha i sušna. Ali tamo se situacija pogoršava. Postoji niz izvještaja i istraživanja koja ukazuju na činjenicu da vodeni stres može pogoršati i migracije i sukobe, a da je voda trenutno izvor napetosti i nasilja na Bliskom Istoku”, izjavio je za CNN.

“Više dnevnih nula”

Istraživači upozoravaju da u slučajevima kada grad ili država koriste gotovo svu dostupnu vodu, loša suša može biti katastrofalna. Rizik povećavaju i klimatske promjene – kako padavine postaju neurednije, snabdijevanje vodom postaje manje pouzdano, napisao je Njujork tajms (The New York Times).

Također, dodaje list, kako dani postaju sve topliji, više vode isparava iz rezervoara jednako kao što se povećava potražnja za vodom.

S akutnom nestašicom u posljednje vrijeme suočavaju se veliki gradovi u nekoliko zemalja: Sao Paulo u Brazilu; Čenaji u Indiji i Kejptaun u Južnoafričkoj Republici, koji je 2018. tijesno pobijedio ono što nazivaju “Nula dan” – dan kada su svi rezervoari bili suhi.

“Verovatno ćemo u budućnosti vidjeti više ovih Nula dana”, rekla je Betsi Oto (Betsy Otto), koja rukovodi globalnim programom za vodu u Institutu za svjetske resurse. “Situacija je alarmantna u mnogim mjestima širom svijeta.”

Mnogo se, međutim, može učiniti za poboljšanje upravljanja vodama, ukazuje Njujork tajms navodeći nekoliko prijedloga – između ostalog da lokalne vlasti mogu reciklirati otpadne vode, prikupljena kiša se može sačuvati, jezera i močvarna područja mogu se očistiti i obnoviti stari bunari.

Situacija u Evropi

Veći dio južne Evrope spada u kategoriju ‘visokog vodenog stresa’, a neki gradovi i regije suočeni su s još dubljom krizom. Jedina zemlja u Evropi koja se suočava s ekstremno velikim vodenim stresom je San Marino, ukazuje Juronjuz (Euronews), osvrćući se na najnovije istraživanje WRI-a.

Raul Kijaruzi (Raoul Chiaruzzi), šef državne agencije za javne usluge San Marino, rekao je za evropski televizijski kanal, da ova mikrodržava gotovo u potpunosti ovisi o Italiji po pitanju vodosnabdijevanja.

Prema sporazumu sklopljenom između dvije zemlje, Italija pruža San Marinu više od 90 odsto svojih zaliha vode. Izuzetno visok vodeni stres s kojim se suočava San Marino povezan je s njegovim geografskim položajem, malom veličinom i nepostojanjem autonomnih vodnih resursa, rekao je državni službenik.

U međuvremenu, Kipar, Grčka, Španija, Portugal, Italija – pa čak i kišna Belgija – svrstani su među 44 zemlje pod visokim pritiskom, što znači da se u prosjeku više od 40 odsto dostupne isporuke povuče svake godine.

“Takav uski jaz između ponude i potražnje ostavlja zemlje ranjive na fluktuacije poput suše ili povećanog povlačenja vode, zbog čega sve više i više zajednica susrećemo s vlastitim ‘dnevnim nulama’ i drugim krizama”, napomenuo je Institut.

Između ostalih primjera, Rim je 2017. godine bio prisiljen smanjiti pritisak vode noću u toku nekoliko dana usred jake suše. Džepovi ekstremnog vodenog stresa postoje čak i u zemljama gdje su resursi vode ukupno zadovoljavajući, navodi Institut.

Podzemne vode

O istraživanju Instituta za svjetske resurse piše i portal Blumberg (Bloomberg) ističući da zemlje koje su suočene s ekstremno velikim vodenim stresom koriste do 80 odsto dostupnih površinskih i podzemnih voda u prosječnoj godini.

Od ukupno 17 zemalja, njih 12 je na Bliskom Istoku i u Sjevernoj Africi. Dvije zemlje – Indija i Pakistan – su u Aziji, a preostala žarišta su San Marino u Evropi, Bocvana u Africi i Turkmenistan u srednjoj Aziji.

Indija koja je na 13. mjestu na listi zemalja s izuzetno visokim rizikom od nestašice vode ima više od tri puta više stanovništva od ostalih 16 zemalja u ovoj kategoriji.

Ekonomski uticaj teške nestašice vode došao je do izražaja ove godine u južnom indijskom gradu Čenai, u kojem živi više od sedam miliona ljudi. Toplotni valovi i kašnjenje monsuna u ljetnim mjesecima rezultirali su presušivanjem nekih od slatkovodnih jezera u Čenaiju, što je izazvalo proteste i nasilje, kao i prekide u radu kompanija i poslovanja, ističe Blumberg.

Citirajući Pola Riga, direktora WRI-ijevog projekta Akvadukt, Blumberg naglašava da se sjeverna Indija suočava s velikim crpljenjem podzemnih voda. “Imamo vrlo veliku ovisnost o podzemnim vodama. (…) A pošto se podzemne vode ne vide “mi njima upravljamo veoma loše”, rekao je.

Globalna kriza vode i bolje upravljanje

Podaci WRI-a otkrivaju globalnu krizu vode, koja će zahtijevati bolje upravljanje vodom, ocjenjuje britanski Gardijan (The Guardian).

“Trenutno se suočavamo s globalnom krizom vode. Naše stanovništvo i tržišta rastu i traže više vode. Ali naša snabdijevanja su ugrožena zbog klimatskih promjena, otpadnih voda i zagađenja”, izjavila je Betsi Oto (Betsy Otto) iz Instituta za svjetske resurse, prenio je Gardijan.

Iako SAD nisu imale visok nivo vodnog stresa u cjelini, nekolicina država – uključujući Novi Meksiko i Kaliforniju – otkrili su da se suočavaju sa znatnim naprezanjem svojih zaliha vode koje će se intenzivirati globalnim zagrijavanjem.

Otkriveno je da je u Novom Meksiku “izuzetno visok” pritisak na dostupnost vode. Država ima jednak problem kao i Ujedinjeni Arapski Emirati i Eritreja, navodi list.

“Slika je alarmantna na mnogim mjestima širom svijeta, ali vrlo je važno primjetiti da vodeni stres nije sudbina. Ono što više ne možemo priuštiti je da se pretvaramo da će se situacija sama riješiti”, rekla je Oto.

Sukobi zbog vode

Prije desetak godina često se spominjalo da će sljedeći veliki sukob biti zbog vode. Danas su takvi razgovori gotovo izostali iz javne rasprave, no ivica vodenog stresa i sukoba zbog vode veoma je klizava, konstatuje naučni časopis Njusajentist (New Scientist).

S obzirom na to da se očekuje da će globalna potražnja za vodom porasti, pojavit će se i nove krizne tačke. Dokument istraživača iz Zajedničkog istraživačkog centra Evropske komisije od prošle godine identifikovao je pet glavnih zabrinjavajućih područja: riječni sustavi Nila, Gang-Bramaputra, Ind, Tigar-Eufrat i Kolorado.

Njusajentist također ukazuje na istraživanja Pacifičkog institut u Kaliforniji koji je naveo kako je od 2010. godine zabilježeno 279 slučajeva sukoba zbog vode.

Klimatske promjene mijenjaju vremenske obrasce, ugrožavajući snabdijevanje vodom više od polovine čovječanstva, a prema predviđanjima do 2050. globalna potražnja za vodom povećat će se i za 20 do 30 odsto, navodi časopis uz zaključak da je svima u interesu da se osigura pristup čistoj, sigurnoj i pouzdanoj pitkoj vodi, te obezbijedi pažljivo upravljanje ovim najdragocjenijim resursom.

Ostavite komentar

avatar
  Prati  
Obavesti me o