Za pet godina na izbore potrošili devet milijardi dinara

BEOGRAD-LESKOVAC-VRANJE-NIŠ

U poslednjih pet godina je, za izbore na centralnom nivou, odnosno predsedničke i parlamentarne izbore, iz državnog budžeta izdvojeno je devet milijardi dinara, od kojih je više od 60 odsto sredstava utrošeno na vanredne izbore, navodi s eu izveštaju Nacionalne koalicije ze decentralizaciju (NKD).

Analiza NKD-a pokazuje da je za iznos budžetskih sredstava opredeljenih za vanredne parlamentarne izbore 2014. i 2016. godine, Skupština Srbije je mogla da radi skoro 22 meseca kao i da je ukupna pauza u donošenju zakona, tokom trajanja ta dva vanredna izborna ciklusa, iznosila ukupno 11 meseci.

Više od 60 odsto sredstava (5.4 milijardi) opredeljeno je  za vanredne izbore, koji, navodi se u istraživanju, i nisu bili potrebni jer je postojala stabilna skupštinska većina.
Zakonodavna aktivnost, u izbornim godinama, bila je i do 30 odsto manja.
U izbornim godinama se čak 70 odsto zakona donosilo po hitnom postupku (u neizbornim taj procenat iznosio je 45  odsto)
Kampanja za ovogodišnje predsedničke izbore bila je za četvrtinu skuplja nego kampanja za predsedničke izbore održane 6. maja 2012. godine
Pobednički kandidat Aleksandar Vučić imao je više sredstava nego svih deset protivkandidata zajedno.
Više od 80 odsto sredstava u kampanji aktuelnog predsednika utrošeno je na oglašavanje
Nijedan nadležni državni organ u Srbiji ne poseduje sveobuhvatne podatke o svim izbornim troškovima

 ”U ovogodišnjoj kampanji Aleksandra Vučića, koji je u vreme održavanja izbora bio predsednik Vlade, najviše novca inkasirali su Televizija Pink i dnevni list Blic”, navodi se u izveštaju NKD-a.

SNS je u poslednjoj kampanji obezbedila i najviše priloga fizičkih lica, nešto više od dva miliona evra.

 Iako su svi prilozi 6940 osoba bili u iznosu od 40 hiljada dinara, Republičko javno tužilaštvo se nije zainteresovalo da ispita ove šta stoji iza ovih cifara, bez obzira na podatke Agencije za borbu protiv korupcije da među darodavcima ima i socijalnih slučajeva.

U ovoj analizi korišćeni su zvanični podaci Ministarstva Finansija, Ministarstva Državne uprave i lokalne samouprave, Ministarstva spoljnih poslova Republike Srbije, Upravnog suda, Agencije za borbu protiv korupcije, Uprave za izvršenje krivičnih sankcija i Republičkog zavoda za statistiku prikupljeni na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja

Najnovije socioekonomsko istraživanje Nacionalne koalicije za decentralizaciju možete naći u nastavku.

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare