Za bolje informisanje gradjana Srbije potrebni su neprofitni mediji

NIŠ

Da li su u našoj zemlji potrebni neprofitni mediji – pitanje je o kome su danas  na tribini  organizovanoj u Media ferom centru razgovarali predstavnici organizacija civilnog društva I medija .

 Opšti zaključak je da u neprofitni mediji potrebni kako bi građani bili informisani o svim pitanjima važnim za njihov svakodnevi život,  o kojima ne mogu biti putem komercijalnih medija, kao što je potrebno i udruživnje nevladinih organizacija i bolja saradnja predstavnika nevladinih organizacija i medija. Rečeno je i da je  budućnost  u tome da nevladin sektor počne da osniva medije kako bi u kreiranju sadžaja mogli da učestvuju građani.

Koordinator projekta “Otvorena televizija” Medijskog istraživačkog centra Slobodan Jovanović podsetio je da se pokret takozvanog gradjanskog novinarstva, koji podrazumeva neprofitnu aktivnosti, pojavio u čitavom svetu. On je kaza o da neprofitni mediji postoje u mnogim zemljama – u Francuskoj ih ima čak 300, u Engleskoj isto toliko. Ima ih i u Irskoj, Danskoj, Norveškoj, Holandiji, Novom Zelendu, Švedskoj, Italiji, na Kipru, ako I da je našim pozitivnim propisima predvidjeno je postojanje takvih organizacija. On je rekao da je najbolji primer neprofitnih medija irski Dablin u kome je Otvorena televizija Dablina nastala od konzorcijuma koji čine 10 do 15 nevladinih organizacija.

Slobodan Jovanović je podsetio prisutne da je nekada u Nišu  bila osnovana jedna vrsta zajednice koja je opstala skoro dve godine I tada se zvala UNON ( Unija nevladinih organizacija).Ovakvo udruženje , kako je on rekao “ ne bi nikog ugrozilo, a krajnji rezultat može da bude otvaranje Otvorene televizije, kao što su Irci uradili. Osnivač te televizije ne mora da bude Medijski istraživački centar, već grupa nevladinih organizacija koje imaju potrebu da svoje informisanje poprave. Grupnim rukovodjenjem se osigurava da ne dodje do nekih problema u radu”, istakao je Jovanović.

Dragan Djordjević iz Odbora za ljudska rakao je da u vremenu kada je “ informisanje ozbiljno ugroženo” neprofitni mediji  bi bili logičan odgovor građana na situaciju u komercijalnim medijima. U građanskim medijim profit je taj “što tera mejnstrim i velike medije da nauštrb profesije rade to što rade”, odnosno da posle decenija iskustva u civilnom sektoru, Đorđević kaže da su lokalni mediji uglavnom izveštavali o njihovim aktivnostima, ali da u izveštavanju samo “zagrebu” vrh problema i tu se zaustave, odnosno da “ “rade na uštrb profesije.

Predsednik Upravnog odbora Medijskog istraživačkog centra i koordinator projekata MIC-a Saša Djordjević objasnio je ovom prilikom da pojam “neprofitni mediji” ne znači da novinari rade bez para, već da je medij registrovan tako da ne može da ostvaruje profit.

“Neprofitni mediji nam sigurno trebaju, a u njima treba da budu više zastupljeni gradjani, ne partije na vlasti, niti opozicija. Mediji čiji su osnivači neprofitne organizacije sada se nalaze “u košu” sa svim drugim medijima, i kada “prodju” na medijskim konkursima, prolaze sa minimalnim iznosom i onda se postavlja pitanje njihovog postojanja”, rekao je Djordjević.

 Trenutno u Srbiji svako može da osnuje svoj medij, jer može jednostavno da ga registruje uplatom takse od 6.000 dinara. On se zalaže da se se ta oblast  reguliše da postojati neka selekcija kao I da se naprave kriterijumi ko može da osnuje medij i ko može da radi.

“Većina medija se otvara zbog konkursa”, istakao je Djordjević.

O tome je govorio I glavni urednik radija Bum 018 Nikola Panić koji je rekao “Najveći problem sada je što sada portal može da se otvori i registruje maltene za pet minuta, a da da ne radi ništa tokom cele godine već samo da se pojavi na konkurs i uzme novac. Tu nema plaćanja radnika, nema troškova, poslove završe volonteri, a novac ode “nebu pod oblake. Pritom je pomenuo  da je  problem medija u nevladinom sektoru  to što oni plaćaju sve troškove rada kao i mediji u civilnom sektoru, a za radio stanicu poput radija Bum 018  ti troškovi na mesečnom nivou iznose 240.000 do 270.000 dinara.

Dejan Milošević iz nevladine organizacije  Protekta rekao je da se mediji  u Srbiji manje bave istraživačkim novinarstvom, a više izveštavanjem o dnevno aktuelnim temama ali I što poslednjih  desetak godina lokalni mediji ne prepoznaju rad nevladinog sektora.” Dešava se da pozovemo medije da prate odredjene naše aktivnosti, ali da oni kažu da to košta toliko i toliko.

 Marija Stojanović iz “ Centra za devojke”  je kazala da je „ Super radio „i otvoren preko nevladinog udruženja  s ciljem da da prednost „običnim ljudima“ kao i  različitim nevlainim udruženjima koje rade vrlo kvalitetne stvari a o kojima ljudi malo znaju i o kojima se malo priča u ostalim medijima.   Ona smatrai da ima pomaka poslednjih godina . Pomenula je primer nevladine organizacije „ Centar za devojke koja se bavi nasiljem nad ženama , trgovin ljudima i ženskim zdravljem. Govorila je o potrebi  postojanja madija civilnog društva kako bi se čule priče koje ne mogu da se čuju na komercijalnim medijima, o značajnom radu nevladinih organizacija. Primer dobrog rada je upravo „Centra za devojke“ koji je u svom dosadašnjem radu organizovao mnoge ekcije, edukavcije  i imao vrlo dobre rezultate ali se malo ko od novinara pojavljivao na konferencijaa za novinare. Tek kada jedan od medija objavi te rezultte počinje učestalo zvanje za gostovanje i slično. Ponenula je i  nevladinu organizaciju „Zooplan“  za koju kaže da rade vrlo korisne stvari a o njima se čuje samo kad „ ima neko leglo zmija a Zooplan dođe da pokupe te zmije“…

Na tribini je rečeno i to da još uvek nije dovoljno jasno šta su zapravo mediji civilnog sektora i čime se bave, da se često novinari koji ne podležu političkim i ekonomskim pritiscima okreću medijima civilnog sektora. Neophodno  je da novinari budu saveznici civilnom sektoru.

Tribinu je organizovao Medijski istraživački centar u okviru EU projekta “Zaštita slobode medija i slobode izražavanja na zapadnom Balkanu”.

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare