U nedelju se biraju 22 saveta nacionalnih manjina

BUJANOVAC-PREŠEVO-MEDVEDJA-BOSILEGRAD-LESKOVAC-VRANJE-NIŠ

 

Za izbore za nacionalne savete nacionalnih manjina , koji se održavaju u nedelju 4.novembra 2018.godine Republička izborna komisija je proglasila ukupno 58 izbornih lista za svih 18 nacionalnih manjina, koje će svoje nacionalne savete birati na neposrednim izborima.

Prema podacima Republičke izborne komisije (RIK), najviše prijavljenih lista ima rusinska nacionalna manjina (sedam), slede albanska (šest), romska i ukrajinska (po pet), te bošnjačka i ukrajinska (po četiri). Grci, Slovenci i Poljaci imaju po jednu prijavljenu izbornu listu, ostali, uključujući i najbrojniju mađarsku manjinu imaju dve ili tri liste kandidata

 

Prema odluci Republičke izboren komisije  glasački listići za izbor članova nacionalnih saveta bunjevačke, vlaške, grčke, nemačke, poljske, romske, slovenačke i ukrajinske nacionalne manjine štampaće se na srpskom jeziku i ćirilikom pismu, a za članove nacionalnih saveta albanske, aškalijske, bošnjačke, bugarske, egipatske, mađarske, rumunske, rusinske, slovačke i češke nacionalne manjine biće štampani na srpskom jeziku, ćiriličkom pismu i na jeziku i pismu nacionalne manjine.

Glasački listići će se štampati na hartiji fotmata A-4.

Prema podacima Republičke izborne komisije (RIK), najviše prijavljenih lista ima rusinska nacionalna manjina (sedam), slede albanska (šest), romska i ukrajinska (po pet), te bošnjačka i ukrajinska (po četiri). Grci, Slovenci i Poljaci imaju po jednu prijavljenu izbornu listu, ostali, uključujući i najbrojniju mađarsku manjinu imaju dve ili tri liste kandidata.

Kao i na parlamentarnim izborima, na listi svaki treći kandidat/kinja mora biti iz redova manje zastupljenog pola. Praktično, na izbore članova nacionalnih saveta primenjuju se ista pravila kao i za izbor narodnih poslanika, ukljućujući tzv. D’ontov sistem raspodele mandata (listi pripada broj mesta shodno broju osvojenih glasova, uz primenu sistema najvećeg količnika).

Prema izbornom kalendaru, konačni rezultati znaće se 8. novembra, pa sledi rok do 20 dana sa konstituisanje i izbor organa nacionalnih saveta nacionalnih manjina.

Svaki savet ima ima predsednika, izvršni odbor, odbore za obrazovanje, kulturu, obaveštavanje i službenu upotrebu jezika i pisma.

Prema zakonskim izmenama o depolitizaciji ovih tela, savete kao predsednici i članovi izvršnih odbora ne mogu voditi politički lideri. Zakon precizira da se to odnosi na članove rukovodećih organa političke stranke (predsednik, predsedništvo, izvršni odbor i sl). Čelne funkcije u savetima ne mogu zauzimati ni izabrana ili postavljena lica u državnim organima, pokrajinskim i u jedinicama lokalne samouprave ukoliko u okvirima svojih nadležnosti odlučuju o pitanjima koja se tiču rada nacionalnih saveta.

Saveti se finansiraju iz budžeta republike, pokrajina i jedinica lokalnih samouprava.

Prema popisu iz 2011, koji je osnova za formiranje i utvrđivanje broja članova nacionalnih saveta, u Srbiji sem pripadnika većinskog naroda Srba kojih ima 5,988.150 (83,3 odsto), žive i pripadnici 43 nacionalne manjine ili etničke zajednice, tri više nego na prethodnom popisu (Šopi, Banjaši i Jermeni). Najbrojniji su Mađari sa 253.899 stanovnika, pa Romi (147.604) i Bošnjaci (145.278), a svi ostali imaju manje od jednog postotka stanovništva. Manjine sa više od 100.000 pripadnika imaju savete sa 35 članova, a ostale sukcesivno manje, sve do 15 članova za savete manjina koje imaju do 10.000 stanovnika.

„Broj članova Nacionalnog saveta zavisi od broja građana koji su se na poslednjem popisu izjasnili kao pripadnici određene nacionalne manjine“, podseća Branko Ružić, naglašavajući da je brojnost saveta ključni kriterijum za finansiranje.

Prema njegovim rečima, Ministarstvo i Vlada Srbije će sa Nacionalnim savetom albanske nacionalne manjine pronaći „održivo rešenje“ za finansiranje ovog saveta mimo onoga na šta formalno imaju pravo. Naime, zbog bojkota Popisa 2011, onaj Savet nema 29 članova koji im objektivno pripada po brojnosti, a samim tim ni finansija koje bi obezbedile zakonom garantovana prava.

Od ponoći ćutnja

Izborna tišina nije izričito predviđena Zakonom o nacionalnim savetima nacionalnih manjina, ali proizilazi iz člana 43 o primeni drugih propisa. Taj član nalaže da se „na izbor nacionalnog saveta i pitanja koja nisu uređena ovim zakonom shodno primenjuju odredbe zakona kojima se uređuje izbor narodnih poslanika i zakona kojim se uređuje upravni spor“.

Zakon o izboru narodnih poslanika u članu 5, zabranjuje izbornu propagandu preko sredstava javnog obaveštavanja i javnih skupova i objavljivanje procene rezultata izbora 48 časova pre održavanja izbora i na dan izbora do zatvaranja biračkih mesta.

Neposredne izbore za članove nacionalnih saveta nacionalnih manjina pratiće,  pored domaćih i strani posmatrači, saopšteno je večeras.
Ministarstvo spoljnih poslova dalo je pozitivno mišljenje za posmatranje rada organa za sprovođenje izbora na svim biračkim mestima za Misiju OEBS u Srbiji i Delegaciju Evropske unije u Srbiji, ambasadu Velike Britanije, Hrvatske, SAD, Slovačke, Turske, Nemačke i Ukrajine.

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare