Simpozijum kardiologa u Niškoj Banji

NIŠ-NIŠKA BANJA

U Srbiji svakog sata od kardiovaskularnih bolesti umre šest osoba, od kojih je svaka osma između 25. i 64. godine života. Uzrok smrti svake druge osobe u Srbiji su bolesti srca i krvnih sudova. U svetu više od 17 miliona ljudi umre od bolesti srca i krvnih sudova a procenjuje se da će do 2030 . godine umreti 20 miliona ljudi.  U institutu Niška Banja od bolesti srca leči se pacijenti od 18. godina – ovo su podaci koji su se čuli na otvaranju simpozijuma kardiologa pod nazivom „Aktuelnosti u kardiologiji 7“ koji se održava u stacionaru „Radon“ u Niškoj Banji.  Na simpozijumu će se u tri dana govoriti o  najnovijim dostignućima iz oblasti kardiologije, merama lečenja i prevenciji .

 Organizatori simpozijuma su Institut za lečenje i rehabilitaciju „Niška Banja“, Univerzitet u Nišu – Medicinski fakultet,  Udruženje kardiologa Srbije, Srpsko lekarsko društvo, Odbor za kardiovaskularnu patologiju SANU. Pokrovitelji Simpozijuma je Ministarstvo zdravlja Republike Srbije

 „ Aktuelnosti u kardiologiji 7 naziv je ovog simpozijuma i ovo je od 1970. godine, kada je prvi simpozijum održan , 50. jubilarni koji održavamo u Institutu „Radon“ u Niškoj Banji. Za ovaj simpozijum prijavilo se oko 1000 učesnika iz cele Srbije. Ima 56  predavača po pozivu, 14 originalnih radova a sve će to biti saopšteno u 11 velikih sesija u okviru svake sesije od četiri do pet posebnih predavanja. Sesije su tako tematski koncipirane da se govori ono što je najnovije i najznačajnije u delu prevencije kardiovaskularnih bolesti, dijagnostike, kako invezivne, tako neinvezivne , terapije, invezivnih procedura, medikamentne terapije i rehabilitacije kardiovaskularnih bolesnika“ rekla je prof.  dr Marina Deljanin Ilić, direktorka iInstituta „Niška Banja.  

Ona dodaje da će u okviru simpozijuma biti  dva do tri predavanja eksperata u oblasti kardiovaskularne medicine koji će govoriti o temama koje su u fokusu, kao što je nuklearna magnetna rezonansa na terenu primene kardiovaskularne patologije.

 „Ono što karakteriše ovaj simpozijum je da je dostupan svim našim kolegama, medicinskim sestrama i medicinskim tehničarima, nema kotizacije, svako je dobrodošao , a ono što je najvažnije najeminentniji stručnjaci iz oblasti kardiologije biće ovde i zastupljene su sve teme iz kardiologije, od prevencije, faktora rizika, a faktori rizika su najbitniji, od njih treba krenuti sa lečenjem“, kaže Bojan Ilić, pomoćnik direktora Instituta Niška Banja  za medicinski deo.

Krvni pritisak je direktan uzrok srčanih i moždanih udara.

„ Moramo da lečimo krvni pritisak, da objasnimo pacijentu da je uzimanje određene terapije neophodno. Moramo da regulišemo masnoće, najpre kroz higijensko dijetetski režim, putem hrane, fizičkom aktivnošću , pa tek onda upotrebom medikamenata. Ostavite pušenje. Pušenje se teško ostavlja, ali najlaksi način je da zgužvate kutiju i bacite. Sva druga sredstva nisu efikasna, ni elektronske cigarete, ni nikotinski derivati. To je samo zabluda“, kaže dr Bojan Ilić.

O angiosalama i kako brzo zbrinuti pacijenta sa akutnim infarktom miokarda govorio je prof. dr Mile Nedeljković, interventni kardiolog,   koji je rekao da je najoptimalnije vreme za zbrinjavanje ovih pacijenata do 120 minuta od početka bolova

„ Mi sada imamo čitavu mrežu angio sala u kojima  pacijent koji dobije bolove može najbrže da dođe. Imamo salu  u Zaječaru, u Nišu, koja je ranije otvorena, u Valjevu,  u Užicu. Sada smo otvorili salu i u Subotici, Somboru, Vršcu, tako da na izvestan način imamo jednu mrežu. Ranije smo otvorili u Beogradu, imamo je i u Kamenici“.

Najveći napredak u kardiologiji do sada postignut je u medikametoznoj terapiji kaže akademik kardiopat  Vladimir Kanjih.

„ Stvoreni su novi lekovi koji su preokrenuli stvari u mnogim bolestima. Tu se veoma mnogo napredovalo. Veoma se napredovalo u transplantacijama srca i mehaničke potpore cirkulaciji, kada u transplantaciji nemamo donora. Naredni korak je da zakonska regultiva se poboljša, i da se stvore posebni instituti opremljeni direktno za transplataciju. To se radi u svetu i prema njihovom radu se ocenjuju pojedine zdravstvene službe“ rekao je akademik kardiopat  Vladimir Kanjih.

Simpozijum će trajati do sutra, 18.maja.

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare