Pitanje Kosova: Kako violine kažu

BEOGRAD

(FoNet-Kvaka 23)

Za Srbiju je EU broj jedan, Rusija broj dva, a SAD su broj tri, smatra predsednik Evropskog pokreta u Srbiji Mihailo Crnobrnja, dok politički analitičar Dragomir Anđelković misli da najveći uticaj u unutrašnjoj politici Srbije ima Rusija, da EU dominira na polju ekonomije, ali da su SAD u vojno političkom smislu “glavni igrač”.

“Nalazimo se tamo gde smo otprilike bili u 19.veku, kada smo imali Austrougarsku, Tursku, pa smo se u toj matrici kretali”, objašnjava Anđelković u serijalu Kvaka 23 Novinske agencije FoNet.

Sada su nam, kako je precizirao, “samo drugi geostrateški elementi u igri, ali je isti princip”, 

FoNet / Zoran Mrđa

FoNet / Zoran Mrđa

On predviđa da će se odnosi između velikih sila odraziti i na rešavanje kosovskog problema i napominje da Moskva nije spremna da bude “druga violina”.

Rusija očekuje da bude priznata i prepoznata kao faktor jednako bitan kao i Amerika, predočio je Anđelković, uveren da “bez uvažavanja njenog stava nema rešenja”.

Kako je primetio, Kosovo očito ima cilj da postane član UN, da sutra postane član NATO i da krene putem evrointegracija.

FoNet / Zoran Mrđa

FoNet / Zoran Mrđa

Prema stavu Anđelkovića, sve to nije moguće bez krovne konstrukcije, nalik rezoluciji 1244, koja bi bila usvojena u Savetu bezbednosti, “a toga nema bez Rusije”.

S druge strane, Crnobrnja ukazuje da su šefica evropske diplomatije Federika Mogerini i “njena ekipa” bili prilično neefikasni u procesu pregovora Beograda i Prištine.

On smatra da se u ovom trenutku ništa ne zna i da se sve čeka, dok se ključni svetski akteri, budući da je dijalog u zastoju, polako pozicioniraju, da bi videli kako da profitiraju.

FoNet / Zoran Mrđa

FoNet / Zoran Mrđa

Kako da svojim učešćem urade nešto i za sebe, i za rešavanje tog problema, precizirao je Crnobrnja i podsetio da je na jednoj strani Amerika, a na drugoj Rusija.

I jedna i druga sila su “postale zainteresovanije nego ranije”, ocenio je on u razgovoru sa novinarkom Tamarom Skrozza, ilustrujući to pismima koja je Donald Tramp uputio Beogradu i Prištini i pozvao ih na uzajamno priznanje.

Prema njegovom tumačenju, “Amerikanci hoće da pošalju dve vrste poruka – jednu koja je, inače, odlika trampizma – a to je pokazati da je on moćniji od Evrope i da rešava probleme tamo gde Evropa ne može da ih reši”.

FoNet / Zoran Mrđa

FoNet / Zoran Mrđa

“Druga je da pokažu da imaju osećaja za svetska pravila igre”, obrazlaže Crnobrnja i prognozira da će u konačnom rešavanju kosovskog problema učestvovati i Evropa, i SAD, i Rusija.

“Na neki način”, izjavio je Crnobrnja za FoNet, “ona varijanta koja je sudelovala i u raspadu Jugoslavije”.

Anđelković, međutim, ne vidi mogućnost nečega sličnog Dejtonu, jer je za to, kao uslov da bi bio realan, potrebno da jedna sila ima potpunu globalnu dominaciju, “kakvu je imala Amerika 1995, da je njena reč međunarodni zakon”.

FoNet / Zoran Mrđa

FoNet / Zoran Mrđa

Kao drugi uslov, o tome bi, kako naglašava, morao da postoji sporazum velikih sila, kao što je bilo u prošlosti, na Bečkom kongresu i Berlinskom kongresu.

“Tu se onda velike sile međusobno svađaju, raspravljaju, ali na kraju dođu do neke osnovne, bazične konstrukcije iz koje proizlazi dogovor”, zaključio je Anđelković. 

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare