Otpornost na antibiotike biće veći ubica nego kancer

BEOGRAd-BRISEL

(EURACTIV)

Otpornost na antibiotike je tempirana bomba, upozoravaju stručnjaci. Uoči Evropskog dana posvećenog racionalnoj upotrebi antibiotika, 18. novembra, Evropska unija pojačava napore da podigne svest o tom problemu i postavi ga kao prioritet u zemljama članicama.

Istovremeno je u Srbiji upotreba antibiotika smanjena gotovo za petinu kao rezultat aktivnosti Ministarstva zdravlja u okviru Kampanje za racionalnu upotrebu antibiotika.

Antimikrobna rezistencija svake godine odnese 25.000 života u EU, a širom sveta 700.000. Procenjuje se da će do 2050. godine biti češći uzrok smrti nego kancer, osim ako se ne preduzmu neke drastične mere.

Najznačajniji deo napora EU da reši taj problem je zaustavljanje neodgovorne upotrebe antibiotika. Njihovo prekomerno korišćenje ubrzava razvijanje otpornih vrsta bakterija i smanjuje efikasnost lekova, što prema mišljenju stručnjaka ugrožava osnove medicinskog sistema.

Evropska potrošačka organizacija (BEUC) procenjuje da problem otpornosti na antibiotike raste takvom brzinom da bi čak i uobičajene infekcije mogle da postanu smrtonosne u narednih 20 godina.

BEUC je saopštio da će terapije kao što su transplatacija matičnih ćelija ili koštane srži, hemoterapija i druge terapije koje slabe imuni sistem, na primer za reumatoidni artritis ili multiplu sklerozu, biti nemoguće bez antibiotika.

Prenošenje putem lanca ishrane

Upotreba antimikrobnih lekova, uključujući antibiotike, na životinjskim farmama jedan je od glavnih uzroka povećanja otpornosti.

Životinjama se često daju antibiotici iz preventivnih razloga, a ne zato što su bolesne. Antibiotici podstiču rast životinja, mada je primena antibiotika u te svrhe zabranjena u EU 2006. godine.

Generalna direktorka Evropske potrošačke organizacije Monik Gojens izjavila je da važeći propisi dozvoljavaju da zdrave kokoške, svinje ili krave mogu da dobiju antibiotike na isključivo preventivnoj osnovi.

“Što više se koriste antibiotici, veća je opasnost da bakterija postane otporna”, rekla je Gojens.

Davanje antibiotika životinjama doprinosi razvoju otpornih vrsta bakterija koje mogu preko lanca ishrane da se prenesu na čoveka, na primer preko đubriva ili konzumiranjem zaraženog mesa.

Gojens je rekla da nerešavanje tog uzroka rasta otpornosti na antibiotike može da vrati društvo u vreme pre razvoja moderne medicine.

“Ako se nastave ove štetne prakse, otpornost na antibiotike će uskoro doći do tačke bez povratka i benigne povrede opet mogu postati smrtonosne”, upozorila je Gojens.

Više antibiotika za životinje nego ljude

Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, više antimikrobnih lekova se koristi na farmama nego što ih koriste ljudi. U Nemačkoj, na primer, lekari su 2011. godine prepisali 800 tona antimikrobnih lekova, a veterinari 1.734 tone.

Uprkos većoj svesti kolika je to opasnost po zdravlje, procenjuje se da će između 2020. i 2030. davanje tih lekova stoci porasti za 67%.

Evropska potrošačka organizacija je 2013/14. godine sprovela istraživanje u devet evropskih zemalja (Belgija, Francuska, Nemačka, Italija, Portugalija, Španija, Švedska, Švajcarska i Holandija), kojim je utvrđeno da je do 70% uzoraka mesnih proizvoda bilo zaraženo bakterijom otpornom na antibiotike. Neke vrste bakterija nađenih u uzorcima bile su otporne na nekoliko različitih lekova.

Iako je organizacija naglasila da je takvo meso bezbedno za jelo ako se ispravno termički obradi, veoma je realna opasnost od zaraze tokom pripreme ili zbog nehigijene.

Za Evropsku komisiju to je “važan globalni ekonomski i socijalni izazov na koji države ili javne administracije ne mogu same odgovoriti”. EU, međutim, nema zakonodavnu nadležnost u oblasti zdravlja, koja je isključivo odgovornost članica Unije.

EU je u junu 2017. usvojila akcioni plan za suzbijanje antimikrobne rezistencije, čiji je cilj prikupljanje podataka i postavljanje “merljivih ciljeva” kako bi se smanjilo prisustvo otpornih bakterija kod stoke i da bi se obezbedila što efikasnija upotreba antibiotika kod ljudi.

“Borba protiv rezistencije je jaka koliko i najslabija karika. Superbakterije prelaze granice. Tako da efekti uzornih mera jedne zemlje mogu biti umanjeni ako susedna članica ne deluje. Zato su hitno potrebna pravila za celu EU kako bi se smanjila nepravilna upotreba veterinarskih antibiotika”, ocenila je Gojens.

Pored zdravstvenih implikacija masovne otpornosti na antibiotike, stručnjaci predviđaju da će taj problem, ako se ne reaguje, do 2050. koštati svetsku ekonomiju kao i finansijski krah 2008. godine.

U Srbiji smanjena potrošnja antibotika

Ministar zdravlja Srbije Zlatibor Lončar izjavio je juče da je,  prema najnovijim istraživanjima u Srbiji u 2016. smanjenja upotreba antibiotika za 18%, ali da se i dalje nalazi na veoma visokom mestu po potrošnji antibiotika u poređenju sa ostalim zemljama u Evropi.

Smanjenje upotrebe antibiotika je rezultat niza aktivnosti Ministarstva zdravlja u okviru Kampanje za racionalnu upotrebu antibiotika.

Povodom obeležavana Svetske nedelje (13. do 17. novembra) i Evropskog dana svesnosti o racionalnoj upotrebi antibiotika, Lončar je kazao i da je dobro što je smanjena i rezistencija na antibiotike.

“To je bio naš veliki problem i ostaje naš veliki problem. Mislim da će biti mnogo lakše, jer smo počeli da dopiremo do svesti ljudi da nije dobro da se antibiotici uzimaju napamet i iz prevencije. Ljudi gledaju na sve načine da dođu do njih, da ih imaju u rezervi kod kuće”, rekao je Lončar.

On je apelovao na sve da ne koriste antibiotike dok ih lekar ne prepiše i bez ozbiljnih dokaza da je u pitanju bakterijska infekcija na koju će antibiotik imati efekta.

Šefica Kancelarije Svetske zdravstvene organizacije u Beogradu Sofija Pustai rekla je da je rezistencija na antibiotike jedna od najvećih pretnji za zdravlje ljudi u svetu.

“Rezistencija podrazumeva duži boravaka u bolnici, više troškova zdravstvene zaštite, kao i u nekim slučajevima smrtnost. Naše vreme ističe, zapravo smo u pet do 12”, rekla je Sofija Pustai.

Direktorka Instituta za Javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut” Verica Jovanović rekla je da će sistem zdravstvene zaštite u narednom periodu kroz akcioni plan Posebne radne grupe za racionalnu upotrebu antibiotika Ministarstva zdravlja raditi na praćenju antimikrobne rezistencije.

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare