Okrugli sto u Medvedji : Problemi Srba i Albanaca isti, nema novih radnih mesta

MEDVEDJA

Odnosi izmedju Srba i Albanaca u Medvedji mogu biti primer suživota ove dve zajednice a i jedne i druge muči to što već godinama nema novih radnih mesta i proizvodnih pogona i mladi ljudi napuštaju ovu opštinu tražeći posao, zaključak je današnjeg okruglog stola “Dijalog o Kosovu i jug Srbije” u Medvedji .

Predsednik opštine Medveđa Nebojša Arsić rekao je danas da se odnosi na Kosovu i Metohiji reflektruju na rubne opštine, gde spada i Medveđa ali I da “ pored plana za rešavanje pitanja Kosova i Metohije  trebalo bi da postoji i plan za rubna područja”.

On smatra da je ovo neophodno” kako bi postojao neki smer kojim bi se država kretala i kako bi se, pre svega,  stanovništvo zadržalo na ovom području”.

“ Svi problemi koji su u Medveđi su zajednički, ne postoje samo srpski ili albanski problem”, rekao je Arsić na okruglom stolu “Dijalog o Kosovu I jug Srbije”.

On je upozorio da je “poslednje 3-4 decenije točak migracije iz Medveđe išao ka unutrašnjosti Srbije i dalje preko granice, ali ona nije bila uslovljena nekim multietničkim odnosima, problemima ili sukobima, već isključivo ekonomske prirode”.

“ Medveđa ispunjava sva prava koje nacionalne manjine imaju, bez obzira da li se radi o Albancima, Romima, ili nekim trećim. Komunikacija je na zavidnom nivou, sve činimo da se svi osećaju bezbedno i da budu u potpunosti integrisani u sve vidove života”, rekao je Arsić.

“Mi možemo da budemo primer jednog dobrog suživota, a za to su zaslužne obe strane, I srpska I albanska“, dodao je on.

 

Arsić je dodao i da opština nije preduzeće da otvara fabrike, neko samo treba da stvara ambijent za otvaranje fabrika.

„Mi smo imali neslavnu epizodu sa firmom „Jablanica EKO“ gde je opština bila vlasnik mašina i sad mučimo muke da se iz svega toga izvučemo, ali nadam se da ćemo naći rešenje s obzirom da smo intenzivirali pregovore. Na žalost, na sudska izvršenja po tužbama radnika su otišle pare koje smo bili namenili za subvencije privrede. Svi se slažemo da je uzrok iseljavanja ekonomske prirode, ali to je nije odlika samo Medveđe, nego svih manjih sredina. Puno smo učinili na rekonstrukciji puteva, kako bi privukli turiste, očekujem da to bude završeno u ovoj godini. Kao jako uspešno se pokazalo subvencionisanje poljoprivrednih proizvođača, pa to nameravamo da nastavimo i ove godine. Po prvi put nakon 30-ak godina očistićemo kej i korito Jablanicu. Sa direktorom „Leban-teksa“ je dogovoreno da ta firma zaposli od maja meseca najmanje 50-ak radnica, što bi bila pomoć našoj opštini. Imamo i nekoliko investitora s kojima pregovaramo… Najveći naš resurs, pored rudnika Lece gde je uposleno 400 radnika, je i Sijarinska Banja. Mi kao lokalna samouprava svake godine ulažemo određenu sumu u sređivanje tog prostora. Sredili smo rasvetu, ofarbali lampione, izbetonirali stazu… Tu su potrebna mnogo veće investicije, te da će se status banje rešiti na zadovoljstvo zaposlenih, ali i turista koji godinama dolaze u goste.“

Zamenik predsednika opštine Medveđa Goran Ivanović je rekao da je život u ovom mestu između Srba i Albanaca oduvek bio na visokom nivou ali I da sve zajedno muče ekonomski probemi I nedostatak posla..

„Možemo služiti za primer ne samo drugim opštinama, nego i pojedinim državama, kako jemudjusobni život ovde”, rekao je Ivanović.

Ona smatra da bi otvraranje prelaza Mutivode za transport robe na Kosovo “bio dobar za sve, i za Srbe i za Albance, ali i za žitelje Lebana i Leskovca, jer se olakšava protok robe ne samo na Kosovo, nego i dalje, za Albaniju i Italiju. Ovako ljudi kruže na Merdare i Končulj”, rekoa je on.

Ivanović je ukazao I da postoji problem za prelazoim kod sela Sponce.

“Mnogo puta se dešavalo da su ljudi hapšeni kad idu u posetu kod svojih roditelja koji žive u drugom delu sela koje ej sada na Kosovu I Metohiji”, rekao je Ivanović.

“ Kada bi se otvorila neka fabrika u Medveđi život bi se promenio, došlo bi do mirnije situacije u tom ekonomskom pogledu. Kada uđete u neku kafanu u Medveđi primetićete da Srbi i Albanci zajedno sede za stolovima, nema svađa, huškanja, ili političkih nemira. Naravno da se dešavaju i pojedine razmirice, ali to je samo više plod popijene čašice vise,“ rekao je Ivanović I podvukao da su “svima radna mesta najpotrebnija”.

Šef odborničke grupe SNS-SPS-PUPS u Skupštini opštine Medvedja Živojin Pavlović je rekao da bi , “da je bio u mogućnosti” ovakav dijlog organizovao ranije.

“Dijalog bih nazvao “kako unaprediti život građana svih nacionalnosti juga Srbije.“ To je ono što se nas ovde najviše tiče”, dodao je ona.

“ Ovde treba stvoriti uslove i ulagati u ekonomski život zbog ostanka građana svih nacionalnosti u našoj opštini”, rekao ej on.

“ Ovde je bilo pokušaja pre NATO bombardovanja, ali i posle toga, da se svaki incident koji se javi svrsta pod nacionalno pitanje, bez obzira koji mu je razlog nastajanja. Ja sam uvek bio protiv zloupotreba takvih ekscesa za širenje netrpeljivosti ili stvaranja mišljenja da se iz ove sredine odlazi zbog međunacionalnih sukoba. Iz ove sredine se isključivo odlazi iz ekonomskih razloga i to traje nekoliko decenija. Pre 2000. godine ovde je bilo upošljeno u privredi 1000 radnika. Poslednjih 18 godina u privredi se nije otvorilo nijedno novo radno mesto”, rekao je Pavlović.

“Mi moramo da uputimo apel Vladi Republike Srbije da poveća svoje delovanje, investicije, da pomogne u traženju investitora kako bi se ovde otvorila nova radna mesta”, smatra Pavlović.

Predstavnik Grupe građana „Za Gornju Jablanicu“ Gojko Ivanović smatra da situacije u Medveđi nije loša što se tiče političke situacije.

“Opština je siromašna, ja to kao privrednik primećujem, oseća se da je besparica. Rade samo državne firme. S druge strane, ima dosta stvari koje je i država uvela, konkuriše se za poljoprivredne kredite, povlastice u opštini, ljudi su uzimali poljoprivredne mašine… Mislim da i opština Medveđa sa svoje strane korektno pomaže,“ rekao je on.

Predstavnik nezavisne odborničke grupe Zoran Jovanović je upozorio da “Medveđa nema ni jedno proizvodno radno mesto, niti ima projekat za neka buduća radna mesta”.

“ Ako se nešto desi sa Medveđom, taj ekonomski problem biće okidač za neka ozbiljna dešavanja. Međunacionalni odnosi su ovde odlični, ali treba i raditi na tome da se oni još više prodube. Na žalost, koliko ja znam niko i od ljudi koji su otišli iz Medveđe ne želi da se ovde vrati i uloži neki svoj stečeni kapital. Put do Leskovca je u katastrofalnom stanju, nedostaje nam kvalifikovana radna snaga i tu je ključna država koja mora da da olakšice ljudima koji hoće da se bave biznisom na ovim prostorima”, smatra on.

Predsednik Opštinskog odbora SPS-a Siniša Stanković je, ujedino, i direktor multietničke škole u Sijarinskoj Banji.

„Naša škola je zaista multietnička i na delu i bio bih sretan da država to prepozna. Pred izbore 2012. je puno obećano i mislim da bi smo trebali da se okupimo i vidimo šta smo uradili za Medveđu”, rekoa je on I konstatovao da je “malo toga urađeno”.

“ Mi se trudimo da zadržimo, da ne pokvarimo, da ostane zdravo jezgro, da ne dođe do nekih ekscesa, a jedini ekscesi mogu da dođu od ekonomskog dela. Jedan od pokazatelja iseljavanja je i broj dece koja pohađaju nastavu. Kod mene nema nekih iseljavanja, kod mene u školi je 70-75 đaka. To su te porodice koje su tu… Ovde Srbi i Albanci decenijama žive zajedno, mi smo dobre komšije koje mogu da sarađuju i da razgovaraju. I OEBS je to prepoznao, nedavno smo bili na jednom kampu tolerancije u Novom Pazaru, gde su učestvovale tri multietničke škole, Novi Pazar, Zrenjanin i mi.“, rekao je on.

Predsednik Opštinskog odbora PUPS-a Miladin Šarac  rekoa je da pozdravlja dijalog kao metod rada i misli da bi “trebao da se proširi na sve državne organe kako bi prihvatili načine komunikacije sa stanovništvom na licu mesta“ .

„To znači da se čuje neposredno miljšenje malih sredina, počev od mesnih zajednica pa na dalje. Sigurno bi se mnoge stvari ranije čule i ranije rešavalae. Ovako mi komuniciramo sa organima naše države, ali ono što nas naročito tišti to je niska ekonomska razvijenost i to se odražava na naše celokupno stanovništvo”, rekao je Šarac.

” Mi ove pokušavamo da ljudima u trećem dobu omogućimo dostojanstvenu starost. U dogovoru sa lokalnom vlašću, čiji smo deo, omogućili smo penzionerskoj populaciji besplatan autobuski prevoz na teritoriji opštine, tako da smo na isti način sagledali učenike i penzionere. Stvar je praktične prirode, jer penzionerima vrlo često treba dolazak kod lekara, a jedan put od Gajtana do Medveđe, npr. košta 300 i nešto dinara”, rekao je on.

“Na žalost, tu staru populaciju posebno pogađa migracija stanovništva. Otišla su deca, otišli su unuci, ostali su ljudi sami. Sada pate i jedni i drugi. Oni koji treba da dođu da vide roditelje iz velikih gradova nemaju para, jer je i tamo situacija teška, a ovima ovde nema ko da pritekne u pomoć. Zato smo preko zdravstva uradili neke stvari, uveli smo geronto-domaćice koje obilaze te stare ljude,“ rekao je Šarac.

 

„Ne može da se gradi Beograd na vodi, a da se Medveđa zapostavlja”, rekao je  Rade Kulić iz Srpskog pokreta “Dveri”.

“Od 2012. godina aktuelna vlast nije ništa preduzela da otvori neko proizvodno radno mesto. Na žalost, uvek ide ružna slika, ulaganja su u nekom drugom pravcu, a od tih ulaganja je moglo da se otvori neko proizvodno radno mesto, što bi izazvalo ljude na povratak. Ovde se ljudi, na žalost, vraćaju samo u drvenim kaputima”, rekao je Kulić.

“Ovde su neophodne investicije, da se pospeši proizvodnja, bez toga nam opstanka nema. Mislim da bi mladi ljudi koji su rođeni ovde, pre odabrali da žive u Medveđi nego u Beogradu”, dodao je on.

„Čak ni predsednik Vučić ne može da odluči o Kosovu, tako da nema potrebe da se vraćamo na to”, rekao je predsednik Opštinskog odbora Jedinstvene Srbije Rade Lazić.

” Ovde su tri pitanja najbitnija”, smatra on.

“Jedno je da put od Stuble do Prolom Banje, preko Gajtan planine, a to je deset kilometara,  ne možemo da napravimo 30 godina. Odsečeni smo od sveta. Da smo napravili put preko Stuble ili Gajtan planine mi bi imali turizam, a i mogli bi da se krećemo kao sav noramlan svet. Druga stvar je što se mnogo lažemo da smo mnogo, a, u stvari, nas je malo. Nije tačno brojno stanje da nas je toliko u Preševu, Bujanovcu ili ovde. Mi smo 12-13.000.  Treća stvar je da smo nekad u Sijarinskoj banji imali u školi 300 dece, a sad se borimo za jedno odeljenje srednje škole, što je žalosno. Nama sada predsednik kaže da trebamo da imamo više dece, ali mi više nemamo koga da udajemo i ženimo ovde. Mi ovde moramo da napravimo put, da napravimo malu fabriku i uposlimo 50 ljudi. Sve drugo je prazna priča,“ rekao je Lazić.

Iako su pozvani, neki I potvrdili dolazak, u današnjem okruglom stolu nisu učestvovali predstavnici dve albanske odborničke grupe u Skupštini opštine Medvedja uz obrazloženje da su bili “zauzeti drugim obavezama”.

Udruženje građana „Centar za demokratiju i razvoj juga Srbije“ organizovalo je okrugli sto pod nazivom  „Dijalog o Kosovu i jug Srbije“ u Medveđi. Cilj projekta je da predstavnici političkog i privrednog života, mladi i NVO iz ovog mesta iznesu svoje stavove, potrebe, probleme i ideje iz ugla sredine u kojoj žive, a u kontekstu razgovora o Kosovu.

Na ovaj način poslaće se poruka i odgovornim ljudima koji se bave dijalogom o Kosovu, ali se bave i Srbijom, na šta treba obratiti pažnju u multietničkim sredinama gde se prelama i sve ono što se dešava na Kosovu.

Projekat „Dijalog o Kosovu i jug Srbije“ podržava Fondacija za otvoreno društvo.

 

Tryezë e rrumbullakët në Medvegjë: Problemet e serbëve dhe shqiptarëve janë të njëjta, nuk ka vende të reja pune

MEDVEGJË

Marrëdhëniet ndërmjet serbëve dhe shqiptarëve në Medvegjë mund të jenë një shembull i bashkëjetesës së të dy komuniteteve, dhe të dyjat i mundon fakti se për vite nuk ka vende të reja pune dhe objekte prodhimi dhe të rinjtë po e lënë këtë komunë në kërkim të punës, është përfundimi i tryezës së rrumbullakët “Dialogupër Kosovën dhe Jugun e Serbisë”në Medvegjë.

Kryetari i komunës së Medvegjës, Nebojsha Arsiq, tha sot se marrëdhëniet në Kosovë dhe Metohi reflektohen në komunat e margjinalizuara, ku është edhe Medvegja, por se “përveç planit për zgjidhjen e çështjes së Kosovës dhe Metohisë, duhet të ketë një plan për zonat kufitare”.

Ai mendon se kjo është e nevojshme “për të pasur një drejtim në të cilin shteti do të lëvizte dhe, para së gjithash, popullsia do të mbetej në këtë hapësirë”. “Të gjitha problemet që janë në Medvegjë janë të zakonshëm, nuk ka problem vetëm serb apo shqiptar”, tha Arsiq në tryezën e rrumbullakët “Dialogu mbi Kosovën dhe Jugun e Serbisë”.

Ai paralajmëroi se “për 3-4 dekadat e fundit, rrotae emigracionit nga Medvegja ka shkuar në brendësi të Serbisë dhe tutje përtej kufirit, por nuk ishte i kushtëzuar nga marrëdhënietmultietnike, problemet apo konfliktet, por ekskluzivisht të natyrës ekonomike”.

“Medvegja i plotëson të gjitha të drejtat që i kanë pakicat kombëtare, pa marrë parasysh nëse janë shqiptarë, romë apo ndonjë palë e tretë. Komunikimi është në një nivel të lakmueshëm, bëjmë gjithëçka që të gjithë të ndihen të sigurt dhe të integruar plotësisht në të gjitha aspektet e jetës”, tha Arsic.

“Mund të jemi një shembull i bashkëjetesës së mirë, e për këtë merita kanë të dyja palët, si serbët ashtu edhe për shqiptarët”, shtoi ai.

Arsiq shtoi se komuna nuk është ndërmarrje për të hapur fabrika, dikush duhet vetëm të krijojëambientin për hapjen e fabrikave.

“Ne kishim episodin famëkeq me firmën “Jabllanica EKO”, ku komuna ishte pronari i makinave dhe tani heqim të zitë e ullirit për të dalë nga e gjithë kjo, por unë shpresoj se do të gjejmë një zgjidhje duke pasur parasysh se kemi intensifikuar negociatat. Për fat të keq, paratë që i patëm dedikuar për subvencione në ekonomi,shkuan në ekzekutimet e ankesavetë punëtorëve.

Tëgjithë pajtohemi se shkaku i migrimit është i natyrës ekonomike, por kjo nuk është vetëm karakteristikë e Medvegjës, por e të gjitha mjediseve më të vogla. Kemibërë shumë në rindërtimin e rrugëve, për t’i tërhequr turistët, pres që kjo të përfundojë këtë vit. Subvencionimi i prodhuesve bujqësorë është treguar shumë i suksesshëm, prandaj synojmë që ta vazhdojmë edhe këtë vit. Për herë të parë, pas 30 vjetësh, do ta pastrojmë shtratin dhe shetitoren e Jabllanicës. Me drejtorin e “Leban-Tex” është rënë dakord që kjokompani të punësojë së paku 50 punëtorë, nga maji, gjë që do të ndihmonte komunën tonë.Kemi edhe disa investitorë me të cilët po negociojmë…

Burimi ynë më i madh, pranë minierës Lece, ku janë punësuar 400 punëtorë, është edhe Banja e Sijarinës. Ne, si vetëqeverisje lokale, çdo vit investojmë sasi të caktuar parash në rregullimin e asaj hapësire. Kemi rregulluar ndriçimin, kemi ngjyrosur llambat, kemi betonuar stazën… Duhen shumë më tepër investime,dhe se statusi i banjës do të zgjidhet në favor të punonjësve, por edhe të turistëve që vijnë mysafirët me vite”.

 

Zëvendëskryetari i komunës së Medvegjës, Goran Ivanoviq tha se jeta në këtë vend midis serbëve dhe shqiptarëve ka qenë gjithmonë në një nivel të lartë, por që të gjithë i mundojnë problemet ekonomike dhe mungesa e punës… “Ne mund të shërbejmë si shembuj jo vetëm për komunat tjera, por edhe për disa shtete, si është jeta e ndërsjelltë këtu”, tha Ivanoviq.

Aimendon se hapja e kalimit Mutivodë për transportin e mallrave në Kosovë “ishte gjë emirë për të gjithë, si për serbët ashtu edhe shqiptarët, por edhe për banorët e Lebanes dhe Leskovcit, sepse ajo lehtëson rrjedhjen e mallrave jo vetëm në Kosovë por edhe më tutje në Shqipëri dhe Itali. Kështu njerëzit posillen rrotul në Merdare dhe Konçul”, tha ai.Ivanoviq vuri në dukje se ekziston një problem me pikëkaliminte fshati Sponcë.”Shumë herë njerëzit janë arrestuar kur shkojnë për të vizituar prindërit e tyre që jetojnë në pjesën tjetër të fshatit, e cilatani është në Kosovë dhe Metohi”, tha Ivanoviq.

“Sikur të hapejndonjë fabrikë në Medvegjë, jeta do të ndryshonte, do të kishim një situatë më të qetë në atë aspektin ekonomik. Kur të hyni në ndonjë kafene në Medvegjë, do të vëreni se serbët dhe shqiptarët ulen bashkë në tryeza, nuk ka grindje, nxitje apo trazira politike. Natyrisht, ndodhin edhe mosmarrëveshje, por kjo është vetëm më shumë rezultat i disa gotave të rakisë”, tha Ivanoviqdhepotencoi se “për të gjithë vendet e punës janë më të nevojshme”.

 

Shefi i grupit të këshilltarëve SNS-SPS-PUPS në Kuvendin Komunal të Medvegjës, Zhivojin Pavlloviq, tha se “po të kishte mundur” një dialog të tillë do ta organizonte më herët.

 

“Unë do ta quaja dialog”si ta përmirësojmë jetën e qytetarëve të të gjitha kombësive të jugut të Serbisë. “Kjo është ajo që neve më së shumti na tangon këtu”, shtoi ai. “Kushtet duhet krijuar këtu dhe të investohet në jetën ekonomike për shkak të pjesës tjetër të qytetarëve të të gjitha nacionaliteteve në komunën tonë”, tha ai.”Ka pasur përpjekje përpara bombardimeve të NATO-s, por edhe më pas, që çdo incident që paraqitej, të lidhej me çështjen kombëtare, pa marrë parasysh arsyen e tij. Unë gjithmonë kam qenë kundër keqpërdorimittëatyre ekceseveme qëllim të përhapjessë mostolerancës,apo krijimit të opinionit se nga ky rajon po largohen për shkak të konflikteve ndëretnike. Nga ky mjedis ekskluzivisht po largohen për arsye ekonomike dhe kjo po zgjat me disa dekada. Para vitit 2000, këtu kanë qenë të punësuar 1000 punëtorë. Në 18 vitet e fundit nuk është hapur asnjë vend i ri pune në ekonomi”, tha Pavloviq.”Ne duhet t'i bëjmë thirrje Qeverisë së Republikës së Serbisë që ta rritëaktivitetin e saj, investimet, të ndihmojë në gjetjen e investitorëve për të hapur vende të reja pune këtu”, tha Pavlloviq.
Përfaqësuesi i Grupit të Qytetarëve “Për Jabllanicën e Epërme”, Gojko Ivanoviq beson se situata në Medvegjë nuk është e keqe sa i përket situatës politike. “Komuna është e varfër, unë si biznesmen këtë e vërej, ndihet seka mungesë parash. Punojnë vetëm firmat shtetërore. Nga ana tjetër, ka shumë gjëra që edhe shteti i ka sjellë, ka aplikime për kredi bujqësore, beneficione në komunë, njerëzit kanë marrë makina bujqësore… Unë mendoj se edhe komuna e Medvegjës po ndihmon drejt nga ana e vet”, tha ai.

 

Përfaqësuesi i Grupit të Pavarur Parlamentar, Zoran Jovanoviqtërhoqi vërejtjen se “Medvegja nuk ka asnjë vend pune, as që ka projekt për vende të ardhshme të punës”.

“Nëse diçka ndodh me Medvegjen, problemi ekonomik do të jetë shkas për disa ngjarje serioze. Marrëdhëniet ndëretnike janë të shkëlqyera këtu, por duhet të punojmë që ato edhe më tepërtë thellohen. Për fat të keq, për aq sa di unë, askush as nga njerëzit që janë larguar nga Medvegja nuk duan të kthehen këtudhe të investojnë një pjesë të kapitalit të fituar. Rruga për në Leskovc është në një gjendje katastrofike, na mungon forca punëtore e kualifikuar dhe këtu është vendimtar shteti, i cili duhet të japë lehtësira për njerëzit që duan të merren me biznes në këtë rajon”, mendon ai.

 

Kryetari i Komitetit Komunal të SPS-së, Sinisha Stankoviq është njëherit edhe drejtor i shkollës multietnike në Banjën e Sijarinës.

“Shkolla jonë është me të vërtetë multietnike edhe në vepër, dhe do të isha i lumtur që shteti ta njohë këtë. Para zgjedhjeve të vitit 2012, është premtuarshumë dhe mendoj se duhet të mblidhemi dhe të shohim se çfarë kemi bërë për Medvegjën”, tha ai, dhe konstatoi se”ka pak nga ato”.

“Ne po përpiqemi të ruajmë, të mos prishim, të mbetet fole e shëndetshme, të mos ndodh ndonjë ekces, kurse ekceset mund të vijnë nga puna ekonomike. Një nga treguesit e emigracionit është edhe numri i fëmijëve që ndjekin mësimet. Tek unë nuk ka ndonjë emigrim, në shkollën time janë 70-75 nxënës. Këto janë ato familje që janë këtu… Këtu serbët dhe shqiptarët jetojnë së bashku me dekada, jemi fqinjë të mirë që mund të bashkëpunojnë dhe të bisedojnë. Edhe OSBE e ka pranuar këtë, ne kohët e fundit ishim në një kamp tolerance në Novi Pazar, ku morën pjesë tri shkolla multietnike, Novi Pazari, Zrenjanini dhe ne”, tha ai.

Kryetari i Komitetit Komunal të PUPS, Miladin Sharac, tha se ai e përshëndet dialogun si një metodë pune dhe mendon se “duhet të shtrihet në të gjitha organet shtetërore në mënyrë që të pranohen mënyrat e komunikimit me popullatën në vend”.

“Kjo do të thotë që të dëgjohet direkt mendimi i komunitetevetë vogla, duke filluar nga bashkësitë lokale e tutje. Sigurisht që shumë gjëra do të ishin dëgjuar më parë dhe do të zgjidheshin më herët. Kështu, ne komunikojmë me autoritetet e shtetit tonë, por ajo që veçanërisht na pikëllon, është zhvillimi i ulët ekonomik dhe kjo po reflektohet në gjithë popullsinë tonë”, tha Sharac.

“Ne këtu po përpiqemi që t'u japim njerëzve një pleqëri dinjitoze në fazën e tretë. Në marrëveshje me autoritetet lokale, pjesë e të cilavejemi, i kemi mundësuar pensionistëvetransport falasme autobusë në territorin e komunës, kështu që në të njejtën mënyrë i kemi shikuar edhe nxënësit,edhe pensionistët.

Çështja është e natyrës praktike, sepse shpesh pensionistët duhet të vijnë tek mjeku, dhe një udhëtim nga Gajtani në Medvegjë, për shembull, kushton 300 dinarë”, tha ai.

“Për fat të keq, këtë popullatë të vjetër veçanërisht po e prekë migrimi i popullsisë. Fëmijët kanë shkuar, kanë shkuar nipërit, kanë mbetur gjyshërit e tyre. Tani vuajnë të dyja palët. Ata që duhet të vijnë për t’i parë prindërit nga qytetet e mëdhaja, nuk kanë para, sepse edhe atje situata është e vështirë, ekëtyre këtu nuk ka kush u ndihmon. Prandaj, nëpërmjet shëndetësisë kemi bërë disa gjëra, kemi angazhuar kujdestaret, të cilat i vizitojnë ata njerëz të moshuar”, tha Sharac.
“Nuk mund të ndërtohet Beogradi mbi ujë, ndërsa Medvegja të lihet pas dore”, tha Rade Kuliq nga Lëvizja Serbe “Dveri”.

“Që nga viti 2012, qeveria aktuale nuk ka ndërmarrë asnjë veprim për të hapur ndonjë vend pune që prodhon. Për fat të keq, gjithmonë shfaqet pamjae shëmtuar, investimet janë në një drejtim tjetër dhe nga këto investime ka mund të hapetndonjë vend pune produktiv, gjë që do t’i nxiste njerëzit të ktheheshin. Për fat të keq, njerëzit këtu kthehen vetëm në mantela prej druri”, tha Kuliq.

“Këtu ka nevoje për investime, për të shpejtuar prodhimin, pa këtë nuk kemi mbijetesë. Mendoj se të rinjtë që kanë lindur këtu, më me dëshirë do të vendosin të jetojnë në Medvegjë sesa në Beograd”, shtoi ai.
“Bile as Presidenti Vuçiç nuk mund të vendosë për Kosovën, kështu që nuk ka nevojë të kthehemi në atë temë”, tha Rade Laziq, kryetari Komitetit Komunal të Serbisë Unike.

“Këtu janë triçështje më të rëndësishme”, tha ai.

“Njëra është rruga që të çon nga Sublla në Prollom Banja, përmes malit Gajtan, që është dhjetë kilometra larg, nuk mund ta bëjmë qe 30 vjet. Jemitë shkëputur nga bota. Po ta kishim bërë rrugën përmes Stubllës ose malit Gajtan, do të kishim turizëm, e do të mund të lëviznim si e gjithë bota normale. Gjëja tjetër është se shumë gënjejmë se jemi shumë, e, në fakt, jemi pak. Nuk është i saktë numri se në Preshevë jemi kaq, Bujanoc apo këtu. Ne jemi 12-13.000. Gjëja e tretë është se dikur në Banjën e Sijarinës kemi pasur 300 fëmijë, e tani po luftojmë për një paralele të shkollëssë mesme, kjo është e trishtë.

Tani, presidenti na thotë se duhet të kemi më shumë fëmijë, por nuk kemi kënd tajapim nuse e kënd ta martojmë. Ne duhet ta bëjmë rrugën këtu, të ndërtojmë një fabrikë të vogël dhe të punësojmë 50 njerëz. Gjitha të tjeratjanë fjalë boshe”, tha Laziq.

 

Ndonëse ishin të ftuar, disa prej tyre e konfirmuan ardhjen në tryezën e rrumbullakët, përfaqësuesit e dy këshillave të këshilltarëve shqiptarë në Kuvendin Komunal të Medvegjës nuk morën pjesë në tryezën e rrumbullakët me arsyetimin se ishin “të zënë me detyrime të tjera”.

 

Shoqata Qytetare “Qendra për Demokraci dhe Zhvillim të Jugut të Serbisë” organizoi tryezëne rrumbullakët me titull “Dialogu mbi Kosovën dhe Jugun e Serbisë” në Medvegjë. Qëllimi i projektit është që përfaqësusesit e jetës politike dhe ekonomike, të rinjtë dhe OJQ-të nga ky vend, t’i paraqesin pikëpamjet, nevojat, problemet dhe idetë e tyre nga këndi i mjedisit në të cilin jetojnë dhe në kontekstin e bisedimeve mbi Kosovën.

 

Në këtë mënyrë, mesazh do t'u dërgohet personave përgjegjës që merren me dialogun për Kosovën, por gjithashtu që merren edhe me Serbinë, gjë që duhet kushtuar vëmendje në mjediset multietnike ku thehet gjithçka që po ndodh në Kosovë.

 

Projekti “Dialogu mbi Kosovën dhe Jugun e Serbisë” mbështetet nga Fondacioni për Shoqëri të Hapur.

Prati
Obavesti me o
guest

2 Komentara
Najnoviji
Najstariji Najviše glasova
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare
Peci
Peci
6 godine pre

I takoj,
Pitanje Kosova i Metohije se stavlja ponovo u drugi plan. Sada se vlast setila da nam se provincija prazni, a meni se čini da je odavno prazna, da bi prebacila pažnju sa Kosova. Mislim da rešenje da se porodiljama daju pare neće doneti prave rezultate, jer nije selektivno. Ovako, onde gde ima dece ljudi će doći do dobrih para, a problem neće biti rešen. Trebalo bi omogućiti normalne uslove na celoj teritoriji države, a ne samo u Beogradu i bližoj okolini, pa bi bilo i dece. Pitam se nije li namerno rađeno na tome da se pogranični deo sa Kosovom prazni od Srba, kao što je prodavano boravište Albancima u Medveđi zadnjih nekoliko godina. Ovako ispada da je rađena priprema terena za pražnjenje teritorija, možda nekom u prilog, i za dobre pare.
Normalne države prave pozitivnu klimu u provinciji, tako da ljudi mogu normalno da žive u svom mestu, bez seljenja.

Čovek
Čovek
6 godine pre

Koliko se sećam Palma je obećao nova radna mesta u Medveđi, ali od toga naravno NIŠTA!!!