O istraživanjima na lokalitetu Svinjarička čuka

LESKOVAC-LEBANE

Ovogodišnja sistematska arheološka istraživanja na lokalitetu Svinjarička čuka kod Lebana obavljena su između 19. avgusta i 17. septembra od strane austrijskih i srpskih stručnjaka. Istraživanja se realizuju u okviru međunarodne saradnje između Arheološkog instituta u Beogradu, Instituta za orijentalnu i evropsku arheologiju Austrijske Akademije nauka i Narodnog muzeja u Leskovcu, saopšteno je iz leskovačkog muzeja.

Lokalitet je otkriven i odabran za dalja terenska istraživanja nakon sistematskih rekognosciranja regiona Pusta Reka tokom 2017. godine. Prva kampanja terenskih arheoloških istraživanja, realizovana 2018. godine, ujedno je donela i prve podatke o praistorijskom naseljavanju u neposrednoj blizini kasnoantičkog lokaliteta Caričin grad, u čijem se susedstvu lokalitet Svinjarička čuka i nalazi. Ovogodišnja kampanja usmerena je prema istraživanju dubljih kulturnih slojeva i novih površina na samoj rečnoj terasi na kojoj lokalitet leži.

Rezultati istraživanja u 2019. godini ukazuju na kontinuirano naseljavanje terase Svinjaričke reke tokom srednjeg neolita, poznog eneolita, srednjeg i poznog bronzanog doba i starijeg gvozdenog doba. Kulturni slojevi iz navedenih perioda praistorije mogu se okvirno datovati u šesti milenijum pre n. e. (neolit), drugu polovinu četvrtog milenijuma pre n. e. (eneolit), drugi milenijum pre n. e. (bronzano doba) i prvi milenijum pre n. e. (starije gvozdeno doba). Raznovrsni i mnogobrojni arheološki ostaci ukazuju na konstantno naseljavanje rečne terase od strane praistorijskih i protoistorijskih zajednica. Ovogodišnja istraživanja su nastavljena u okviru dve arheološke sonde, u kojima je ukupno istraženo180 kvadratnih metara.

Najstariji do sada otkriveni ostaci mogu se datovati u početak šestog milenijuma pre n. e., a radi se o artefaktima tipičnim za starčevačku kulturu. Istraživani horizont stanovanja površine od oko 36 kvadrata sadrži ne samo veliki broj alatki, ulomaka keramike i fragmente figurina, već i moguće ostatke podnice peći. Otkriveni sloj ruševine koji se sastoji od malobrojnih ostataka intenzivno gorelih arhitektonskih elemenata ukazuje na način građenja u tehnici pletera i lepa koji prekriva različite keramičke posude, alatke i druge nalaze.

Buduće analize organskih ostataka sa zidova posuda pokazaće da li se originalni sadržaj tih posuda očuvao i nakon 7500 godina. U mlađim slojevima otkriveni su ostaci ugla kuće i ulomci keramike koji se preliminarno mogu datovati u drugi milenijum pre n. e. (srednje ili pozno bronzano doba). Rečna terasa na kojoj leži lokalitet naseljena je i tokom starijeg gvozdenog doba, odnosno prvog milenijuma pre n. e., na šta ukazuju ostaci jama, arhitekture i ulomci keramike. Najmlađi arheološki ostaci otkriveni na lokalitetu mogu se dovesti u vezu sa susednim lokalitetom Caričin grad, odnosno sa poznoantičkim i vizantijskim periodom.

Rezultati istraživanja u 2019. godini ispunili su ambiciozna očekivanja i pružila solidnu osnovu za dalja istraživanja i podrobnije analize otkrivenih ostataka. Lokalitet Svinjarička čuka ne samo da pruža dokaze o naseljavanju ranih poljoprivrednih zajednica u oblasti Puste Reke pre oko 8000-7500 godina, već i o kontinuiranom naseljavanju tokom bakarnog, bronzanog i gvozdenog doba. Nastavak istraživanja planiran je za sledeću godinu, kada se očekuju novi, detaljniji podaci i dublji uvid u prošlost ovog regiona.

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare