O fakultetima i nezaposlenosti u Medvedji

MEDVEDJA

 

 

Odeljenja Ekonomskog I Pravnog fakuletat u Medvedji već tri godine nisu upisala nijednog studenta. Ono što je zamišljeno kao dobra ideja , pružanje šanse za obrazovanje na kućnom pragu pre svega mladih iz Medvedje iz različitih zajednica I na srpskom I albanskom jeziku , kakako sada stvari stoje, propalo je.

 

 

Ili je, kako je to rekao prodekan Pravnog fakulteta u Nišu,  profesor dr Slaviša Kovačević “administrativnom odlukom tadašnja Vlada Borisa Tadića je u Medveđi otvorila odelenje bez akreditacije. Dok je išlo improvizovano to je jako dobro funkcionisalo. Onda su posle došle neke okolnosti, diskontinuiteta u vladi, nova Vlada , koja je imala politiku fiskalne i druge štednje, da se sve zna, kako i gde pare idu. I onda je Vlada Republike Srbije donela odluku da se to odeljenje ukine”.

Prosto ko pasulj. Ali ne I za one koji su počeli da studiraju u Medvedji , pre no što je Vlada Srbije donela odluku da ukine ova odeljenja.

Upravo na to su ukazivali mladi u razgovoru koji je organizovan u okviru projekta

“Kulturne potrebe mladih u Preševu, Bujanovcu I Medveđi-Kako do dijaloga”,
koji  finansiraju Evropska unija, Vlada Švajcarske i Vlada Republike Srbije preko programa Evropski PROGRES a koji realizuje Udruženje gradjana Centar za demokratiju i razvoj juga Srbije iz Leskovca.

 

I okrugli sto na kome su učestvovali I prodekani sa Pravog I Ekonomskog fakulteta iz Niša organizovan je u Medvedji u okviru ovog projekta

 

“Bez kulturne emncipacije mladih nema ni razvoja društva. Ako govorimo o kulturnoj emancipaciji onda tu prva asocijacija koja nam pada na pamet je obrazovni sistem i edukacija”, rekao je dalje prodekan Pravnog fakulteta. On je objasnio I da je ostala obaveza da studenti koji nisu završili studije privedu kraju.” Pravni i Ekonomsku fakultet u Nišu su učinili sve što se tiče organizacije nastavnog procesa, međutim, u jednom trenutku, država je postavila pred nas zahteve koji izlaze iz naših ingerencija i ingerencija opštine Medveđa , koja po zakonu ne finansira visoko školstvo.

 

Pravni fakultet u Nišu je ostao vezanih ruku i sve je ostalo prema državi. Mi smo imali nekoliko sastanaka u Ministarstvu prosvete I osoba zadužena za visoko obrazovanje je tek bila postavljena, nije ni bila upućena, itd. Hoću da kažem da kad se nešto radi improvizovano, prislino, populistički, u interesu stranke, u interesu nekog prividnog etničkog i socijalnog mira, onda je to kratkog daha. Zato je ovo jedna velika šansa da lokalna samouprava koja ima sve predispoziciji oko neke minimalne saglasnosti oko lokalne politike,da pokrene jednu inicijativu prema Ministarstvu prosvete kako bi se dobila dozvola da se u Medveđi pokrene odelenje Pravno i Ekonomskog fakulteta. Akreditaciju ćemo mi odraditi. To ne treba da ude od danas do sutra, da zavisi od toga ko je u vladi, a ko nije, već da to bude jedna stalna potreba koja će funkcionisati. Ako idemo u proces decentralizacije u ekonomskom smislu, moramo ići i u porces decentralizacije vezano i za visoko obrazovanje. Jedna anegdota kaže „Kad ulaziš u Beograd izlaziš iz Srbije, a kad izlaziš iz Beograda ulaziš u Srbiju.“ Ja sam jednom upotrebio sintagmu rigidni prestoni centrizam, što još uvek postoji. Nije više toliko izražen, ali čini mi se da ta periferija u Srbiji ostaje potpuno neprimećena i mislim da nijedna vlada do sada od 2000. godine nije imala osećaj za te periferne opštine koje zaslužuju da im se obezbede uslovi. Mi znamo koji je pravni status lokalnih samouprava, koliko imaju autonomije, koji su im sopstveni prihodi i koliko su ograničeni. Mislim da je vreme da se pored tih magistralnih i kapitalnih odluka vezanih za spoljnu politiku vreme i da se okrenemo unutrašnjosti Srbije i da se malo pokrenemo sa mrtve tačke. Ne mogu svi da žive u glavnom i velikim gradovima. To mnogo zavisi i od lokalnih rukovodilaca, koliko će oni biti u konktaktu prilikom donošenja odluka koje se tiči njihovih lokalnih zajednica. Što se tiče Pravnog fakulteta u Nišu, on nije nikada pravio problem, mi smo prihvatili i onaj prethodni aranžman”, rekao je profesor Kovačević .

“Mi imamo potpuni nastavnički kapacitet da nastavimo, ali to treba da uredi država, odnosno da Nacionalni savet da određenu dozvolu, i da se u tom nekom procesu osmišljavanja i kreiranja nastavnog procesa doteraju neke stvari koje su bile manjkave u prethodnim periodima, kao što je npr. pitanje dvojezičnosti i prevodioca i prevođenja. Tu je bio uvek problem jer nismo imali prevodioca koji je bio ekspert za pravničku leksiku, jer ja mogu da znam albanski jezik, ali ne znam stručni albanski, što je na štetu kandidata. Ja na ispitu slušam prevodioca i na osnovu njega dajem ocenu. Dakle, bez obrazovanja i edukacije nema ni kulturnih postignuća, to ide jedno uz drugo”, poručio je on.

Ekonomski fakultet u Nišu će podržati sve akcije i rešiće sve zadatke koje opština Medveđa postavi ispred nas , rekao je prodekan Ekonomskog fakulteta u Nišu profesor dr Žarko Popović. “Ono što je činjenično stanje je da mi u Medveđi tri godine nismo upisali ni jednog studenta i tu je stvar jasna, mi radimo prema onome što nam kaže i koliki nam prostor da Vlada Srbije. Ako uspemo da zajednički izboksujemo povoljnije odluke po nas, svakako ćemo se starati da ih u potpunosti realizujemo. Što se tiče ispita, oni se i dalje održavaju ovde. To nije rentabilno za fakultet, ali tako će biti do kraja”, rekao je profesor Popović.

Problem nezaposlenosti su mladi istakli kao dominantan u Medvedji I kao odredjujući factor I za kvalitet kulturnih dešavanje u toj opštini.

Posao mora da se traži, prošla su vremena kad se on čekao, poručila je zamenica direktora leskovačke  filijale Nacionalne službe za zapošljavanje Marija Stefanović. A da bi posla bilo, mora da postoje neki uslovi koje će stvoriti lokalna samouprava, a to je da privlači investicije za otvaranje novih radnih mesta”, rekla je ona.

“Naravno, tu su i obrazovne institucije poput Pravnog i Ekonomskog fakulteta koji treba da iškoluju određeni kadar koji će se zapošljavati. NSZ je kao posrednik između potreba poslodavaca i obrazovne strukture, odnosno obrazovnih profila koji postoje na evidenciji nezaposlenih. U opštini Medveđa NSZ ima svoju ispostavu gde imamo zaposlena dva radnika. Novina od prošle godine je da imamo i takozvani  Klub za traženja posla, koji je deo projekta zapošljavanja teže zapošljivih kategorija nezaposlenih lica , koji finansira EU i koji je,  zbog dobrih rezultata koje je postigao u prvih 12 meseci,  produžen za još šest meseci”, objasnila je Stefanović.

EVIDENCIJA

Na evidenciji NSZ je iz Medveđe oko 1500 nezaposlenih osoba. Struktura je veoma nepovoljna, jer više od polovine čine osobe bez kvalifikacija, odnosno bez završene ili sa završenom osnovnom školom. Čak 45% su ljudi sa trećim ili četvrtim stepenom, a preostalih 4-5% su ljudi sa višom ili visokom stručnom spremom, odnosno 17 njih je na evidenciji NSZ.

Mislim da opštini Medveđa ne bi trebalo da bude problema da makar za ove ljude stvori uslove za zapošljavanje, kako ne bi otišli iz ove sredine”, kaže Stefanović.

 

 

 

“Mi u opštini Medveđa imamo saradnju u sprovođenju lokalnih akcionih planova za zapošljavanje, u smislu sufinansiranja određenih mera. U ovoj godini će se se sprovoditi projekti javnih radova, a prethodnih godina su to bili programi sprovođenja stručne prakse, obuka, itd… NSZ je aktivna i u privlačnju drugih izvora finansiranje, preko raznih projekata. Trenutno imamo dva projekta koja su aktuelna na području našeg okruga. Jedan je već ovakj o kome sam govorila ,  za finansiranje obuka u klubovima za traženje posla, a koji ide preko EU, takozvani IPA 2012. Drugi sprovodimo sa nemačkom nevladinom organizacijom GIZ, a to je organizovanje obuka za nezaposlena lica za konkretna radna mesta. Nakon sprovođenja tih obuka te osobe odmah dobijaju posao”, rekla je Stefanović.

Ona je dodala I da “trenutno preko NSZ postoji konkurs, tzv. stručna praksa, namenjena mladima bez radnog iskustva u struci, sa završenom najmanje stručnom spremom,  gde se oni mogu uključiti u svet rada tako što će obavljati stručnu praksu preko Ugovora o stručnom usavršavanju kod poslodavca koji pripadaju privatnom ili državnom sektoru. Ali državnom sektoru koji pripada obrazovanju, zdravstvu i socijalnoj zaštiti. Za vreme tog stručnog osposobljavanja, koje traje šest meseci, mladi primaju novčanu pomoć preko NSZ u visini od 12.000 dinara, oni sa višom stručnom spremom u trajanju od devet meseci primaju 14.000, a oni koji imaju završen fakultet u trejanju od 12 meseci imaju 16.000 dinara. Za to veme su osigurani od povreda na radu ili profesionalnog obolenja”, rekla je Stefanović.

Ona je mladima iz Medvedje poručila I da je “to prilika da mlad čovek, osim teoretskog znanja koje stekao školovanjem, kroz  praksu i dobro mentorstvo može dosta toga da nauči, da stekne radno iskustvo i da svojim radnim angažovanjem i zalaganjem ostavi utisak na potencijalnog budućeg poslodavca”. “Mere nefinansijske prirode su jednodnevne obuke u radionicama za aktivno traženje posla, gde se obično mladima objašnjava važnost pisanja sopstvene radne biografije, daju smernice i saveti za ponašanje prilikom razgovora sa poslodavcem prilikom intervjua za posao… Imamo i dvonedeljne radionice u klubovima za traženja posla. One se zasnivaju na ideji da slobodni poslovi postoje i da ih samo treba pronaći i na pametan način koristiti sve izvore informisanja o slobodnim poslovima. Osnovna poruka svima na evidenciji je da se posao traži, a ne čeka. Posao neće pasti sa neba, niko vas neće vući za rukav i moliti da radite. Od aktivnosti same individue zavisi koliko će brzo i lako doći do posla. Mi smo tu kao podrška, ali u mnogome zavisi i od stava i motivacije samog lica koliko je zainteresovano i koliko želi da radi. Postoji mogućnost i finansiranja tzv. samozapošljavanja. To je jedna od mera, jedini konkurs koji je namenjen nezaposlenim licima. NSZ finansira 180.000 dinara bespovratnih sredstava za otpočinjanje sopstvenog posla. Elementarno da biste konkurisali je da morate da pohađate dvodnevnu obuku preduzetništva. To je besplatna obuka i dovoljne je da svom savetniku kažete da ste zainteresovani za to i on će vas uputiti na prvi naredni termin kada se održavaju te obuke. Na žalost, ove godine je taj konkurs završen, ali se svake godine obnavlja. Finansiraju se samo delatnosti proizvodne i uslužne delatnosti”, rekla je Stefanović.

 

ŠTA JE VIZIJA PREDSEDNIKA OPŠTINE

Naša vizija i misija je da sadašnjost, ali i budućnost baziramo na mladima, rekoa ej predsednik opštine Nebojša Arsić. “ Medveđa je takva sredina koja ukoliko se ne uključi da zadrži mlade, da uključi mlade u sve pore života, s obzirom na trend migracije koji je godinama bio unazad jednosmeran, išao je iz Medveđe ka unutrašnjosti, mi sad činimo sve da te mlade ljude motivišemo, zaposlimo, da obezbedimo kulturni i sportski život dostojan njihovoh godina. Pokušavamo da ono što ima u većim gradovima pružimo mladima u Medveđi”, rekao je on I istakao da Medvedja “ima bogatstvo u multietničnosti”.

“Na primer, školsku slavu Svetog Savu u školi u Sijarinskoj banji obeležavaju i srpska i albanska deca. Među nama nema podela i time se ponosimo. Na poslednjoj skupštini smo usvojili statut i osnovali Kulturni centar”, rekao je Arsić I objasnio da je “to nova ustanova, koja ima cilj da kulturni život podigne na viši nivo” ali I da je “to i prilika da zaposlimo novi broj ljudi, kako bi smo spojili korisno i lepo”. Arsić smatra značajnim što su . kako je rekao “u prethodnih godinu dana u Medvedlji gostovale Nada Blam, Mina Lazarević, Ljiljana Stjepanović, Raša Popov, Minja Subota” a da očekuje “gostovanje operske dive Jadranke Jovanović, verovatno će doći i Oliver Njego”.

“Imali smo razne tradicionalne manifestacije,  kao što je karneval, Marovačku kosidbu, Bogunovačke igre… U svim tim manifestacijama su angožavni mladi ljudi u cilju podizanja kulturnog sadržaja u našo opštini”, rekao je Arsić.

 

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare