Leskovac, lešnjak i grb

LESKOVAC

Plemenito je nastojanje čovekovo da zađe u prostore saznanja, da se prosvetli, da otkriva tajne, da se kreativno osvrne i prema sebi i prema okruženju. Međutim, ako se izmakne kontroli, ako se stroga pravila nauke ne ispoštuju, dešavaju se ona skretanja u nepoznato, oni smešni, pogubni sunovrati kakvih, nažalost, ima mnogo. Često nedopustivih. A evo jednog takvog:
U okviru nauke o jeziku postoje nauke etimologija koja se bavi poreklom reči i toponomastika koja pručava poreklo i značenje imena mesta.
Za Leskovac se pouzdano ne zna ni kada ni gde je prvi put pomenut. Kao pouzdan izvor pominje se, zarad istorijske objektivnosti, nekakav falsifikat, ali se datiranje dokumenta ili falsifikata svodi na raspon od 1304. do 1348. godine. Čak se i za pomen Leskovca kao grada pominju dve godine, 1395. ili 1400. Ali, ovo je istorija i tome se mora verovati sve dok se ne naiđe na pouzdaniji dokumenat.
Međutim, na dušu istoričarima stoji naivno, na narodnoj etimologiji izvedeno poreklo imena Leskovac. Naime, svuda piše da je Leskovac dobio ime po leski koja je “obilato? rasla u okolini”. Čak i kad se mesto postanka Leskovca dovodi u sumnji i vezuje se za neki drugi lokalitet, narodna etimologija se poštuje. Ali, za greške istoričara ni po jada. Istoričari mogu, pozivajući se na izvore i na legende, da zabeleže i pogrešno tumačenje. Međutim, kako se iz knjige u knjigu, bez osnove i bez lingvističke opravdanosti ovaj podatak prenosi, poslednji je čas da se pozove nauka o jeziku.

Nažalost, tim stručnjaka koji je odlučivao o simbolima za grb Leskovca o nauci o jeziku nije razmišljao, pa je učinio neoprostivu grešku koja se graniči sa skrvnavljenjem. Naime, na grbu grada našli su se lešnici (lešnjaci)?
Ako bi se konsultovao bilo koji od relevantnih rečnika srpskog jezika, naišlo bi se na reč LES sa mnoštvom značenja, od onog šuma, do, daleko bilo, mrtvački sanduk.
Nije li logičnije da je, ako se zna da je sam kraj bio močvaran, pun vode i rastinja, reč Leskovac veže za korensku reč les (od koje su izvedene i reči leska i leštar). Čak i ako se i prihvati leska kao reč iz koje je izvedena toponim Leskovac, otkud lešnici (lešnjaci) na grbu? Nije li to sprdanje sa naukom, sa gradom, sa zdravim razumom?
Ako je neko mislio drugačije i ako je u stanju da iznese na nauci bazirane argumente, voleo bih da ovakvu našu zapitanost dematuje.

Dragan Radović

Prati
Obavesti me o
guest

4 Komentara
Najnoviji
Najstariji Najviše glasova
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare
Ivan
Ivan
4 godine pre

Pitajte najveceg strucnjaka za istoriju u Leskovac. Miru iz muzej!

Peca
Peca
4 godine pre

Odavno smo mi Leskovčani veverice …

gvoždjara
gvoždjara
4 godine pre

Poštovani gospodine Radoviću

O ovome sam već pisao i svašta nešto napisao, i to ne baš odavno, na jednom drugom portalu koji ovde iz objekivnih razloga neću pomenuti niti linkovati.

Ali ovo je već objašnjena priča za sve one koji su želeli da je razumeju i koji shvataju da o ovakvim pitanjima nauka uvek mora imati konačnu reč.

– Leskovac kao toponim nije jedinstven ni u samoj Srbiji, a ni u ostalom delu planete. Pravo je čudo koliko Leskovaca, LESKOVIKA, Leskara, Leštara i sl. ima u sadašnjim i nekadašnim slovenskim prostorima. Za Vašu informaciju npr. u današnjoj “bratskoj” Grčkoj su do pre manje od 100 godina postojala bar tri Leskovca.

Dakle u potpunosti se slažem sa Vašom logikom da ime Leskovca potiče od reči “LES” koja je u staro doba označavala šumsko rastinje (leštar), a nikako od ploda zasebne biljke leske, tj. od lešnika (lešnjaka).

A oni koji su stavili lešnike u leskovački grb, sa istom argumentacijom su mogli da postave i recimo veverice pored njih. A sve to govori o njihovom neizmernom neznanju.

– Moj argument za sve ovo što govorim, i što sam već davno rekao, a što naravno ide u prilog Vašim tvrdnjama, je čista nauka. Ne, ne radi se samo o etimologiji i toponomastici čije argumente izuzetno cenim.

Za ovu tvrdnju moj argument se nalazi u bazičnoj nauci koja se zove biologija.

Naime:

– Leska je SAMOBESPLODNA biljka!!! Pronaći lešnik kao plod u samoniklom leskaru u divljini, je gotovo ravno susretu sa vanzemaljcem!!! Pogotovu u srednjevekovnoj Srbiji, i čitavoj flori ondašnjeg sveta.

Dakle, Lekovac jeste postojao vekovima, ali Eurokrem je bio moguć tek mnogo kasnije, i nažalost nema nikakve veze sa imenom našega grada. 🙂

prosto ko pasulj
prosto ko pasulj
4 godine pre

Prva asocijacija na Lesnik nije drvo lesnik, vec plod lesnik. Otud slika lesnika. Ljudska percepcija drveta je na plodu, na onome sto covek koristi od tog drveta. Mogo je neko i ladovinu da percipira, mislim kad sednes pod bilo koje drvo. U mocvari rastu i mačići! Znači, drvo ko drvo. Ali nema svako drvo lešnike.