I Kukuruz podbacio

LESKOVAC

Iako su se i ratari i stručnjaci nadali duplo boljem rodu,  sa njiva na teritoriji Jablaničkog okruga, ove godine biće ubrano prosečno 5 tona kukuruza po hektaru. Predznanje, prenošeno s generacije na generaciju, nije od velike pomoći, jer se globalna klima promenila, pa je svaka vegetaciona sezona priča za sebe.

Kao u mnogim drugim granama poljoprivrede, ni u ratarstvu više nema pravila, kojih su se pridržavale generacije naših predaka. Setvena sezona se razvukla, sušni periodi tokom leta sve su duži, javljaju se nove bolesti i štetočine. Poljoprivredni proizvodjač mora, ako želi dobar prinos, da isprati svaku fazu razvoja biljke, konsultuje se sa stručnjacima i na vreme primeni potrebnu agrotehniku, kaže savetodavac Jelena Stojiljković.

Ona je, na manifestaciji ”Dan polja kukuruza”, na oglednim parcelama u Pečenjevcu, naglasila da će to kontrolisano parče zemlje dati prinos od 1o do 12 tona po hektaru, što je primer da višegodišnji prosek može biti dupliran, ukoliko se biljkama pruži sve što im je neophodno.

–                          Godina je bila vrlo specifična. Kada smo se svi ponadali dobrom rodu, jer smo imali idealne uslove za sadnju, tokom leta su padavine izostale, pa je na mnogim parcelama nedostatak vlage drastično, a na drugim blaže, uticao na prinos. Sve ovo govori o neophodnosti promene odnosa prema ratarskim kulturama. Važno je sve, od izbora parcele, preko osnovne obrade zemljišta, koje se obavlja tokom jeseni, izbora semena, poštovanja kalendara zaštite i prihranjivanja, do odluke da se parcele, ako nema prirodnih uslova, veštački navodnjavaju.

Orjentacija na isključivo ratarsku proizvodnju, za proizvodjača je pogubna, smatra Radovan Jović iz Čekmina, koji se nada dobrom rodu, ali ne veruje da će otkupna cena biti tolika da seljak ove godine zaradi na kukuruzu.

–          Seljak smogne snage da izore, zatanjira, usitni zemlju, poseje i isprska zasade kukuruza. Kad treba biljke da se prihrane- povučemo kočnicu, jer to zahteva velika ulaganja, pa se desi da troškovi anuliraju zaradu, posebno ako su prinosi manji. Poslednju deceniju  intenzivno se bavim ratarstvom. Pridružio mi se i sin, pa smo prošle godine sejali na 3o, ove godine na 2o, a naredne verovatno samo  na 1o hektara. Potpuno je neisplativo i mi trenutno, pored ogromnog rada koji ulažemo,  ”jedemo” mehanizaciju. Vredna je 4o-5o hiljada evra, za pet godina, potrošićemo je i – na nuli smo, strahuje Jović.

Danas se čulo i da će prinos kukuruza ove godine biti oko 5 tona po hektaru, što nije loše, ali su se i poljoprivrednici i stručnjaci nadali mnogo boljem rodu.

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare