NIŠ
U Narodnoj biblioteci „Stevan Sremac“ sinoć je održano književno veče posvećemo epskoj fantastici u savremenoj književnosti.
O uticaju strane na razvoj epske fantastike u domaćoj književnosti, njenoj vezi sa mitologijom, kultu junaka epske fantastike, kao i drugim aspektima epske fantastike u današnje doba, govorili su profesorka sa Filozofskog fakulteta u Nišu Danijela Kostadinović, književna kritičarka Milica Vučković i pisci Miloš Petković i Nikola Jovanović .
Koliko je epska fantastika popularna najbolje govori prepuna sala Biblioteke.
Profesorka Danijela Kostadinović sa Filozofskog fakulteta govorila je o mitu i fantastici, odnosno o načinu na koji se fantastika razvijala tokom vremena i kako se ona tumačila u kulturno teorijskoj misiji.
“Fantastika, iako se razvija iz mita , ne treba je poistovetiti sa mitom. Među njima treba povući vrlo jasnu, oštru demarkacionu liniju”, rekla je i podsetila na elemente epske fantastike koja je prisutna i u realističnoj srpskoj pripoveci u delima Milovanja Glišića, naročito u delu “Glava šećera“ ili pomešana sa hororom u priči “ Posle 90 godina “.
“Epska fantastika je vrlo popularna i rado čitana, ima brojnu čitalačku publiku. Fantastika se pojavljuje vrlo rano, od kada znamo za književnost znamo I za elemente fantastike, čudesnog, čudnog, kod narodne književnosti I ona prati čitav književni razvoj 21. veka. Fantastiku ne bi trebalo toliko posmatrati u svetlu uskog žanrovskog književnog određenja već možda više u svetlu psihološkog a istorijskog pojma. Sve ono što se odnosi na ono što je čudno, neobjašnjivo, što je po imaginaciji , što se protivi prirodnim i empirijakim zakonima . Veoma je teško precizno odrediti definiciju fantastike I fantastične književnosti “, rekla je književna kritičarka Milica Vučković
Epska fantastika je sve popularniji žanr i sve je više mladih pisava koji svoje književno umeće iskazuju upravo kroz ovaj žanr.
Poznati mladi niški pisac Miloš Petković autor je tri zaokružene triologije epske fantastike. On je napisao triologije , “Vukovi sudbine”, “Perunov hroničar “ koji je vezan za našu mitologiju i triologiju “Sedam mačeva”, koja govori o legendarnih sedam mačela i tri najpoznatija srpska vampira iz naše mitologije i opštepoznatim junacima iz istorije književnosti kao što su Šerlok Holms i Van Helsink. “Ovo što je za 2017. godinu planirano to je koautorska knjiga sa Acom Seltikom i još jedno koautorsko delo koje pišem sa jednim ruskim autorom. Ova godina će za mene biti koautorska”, rekao je Petković koji je govorio o uticaju engleskih pisaca epske fantastike na srpsko književno stvaralaštvo u ovom žanru.
“Gospodar Prstenova” “ Hari Poter” i slične knjige imaju svoje ekvivalente i u srpskoj književnosti ali kroz Peruna, i druge likove. U svakom slučaju ovak žanr ima sve više pisaca ali I čitalaca.