Čudo prirode u Vlasotincu : RODE MILETA „NAĆINOG”

VLASOTINCE

Poznati stručnjak za život životinja, Alfred Edmund Brem (1829 – 1884) je nemački zoolog i pisac, sin ornitologa (nauka o pticama) Alfreda Kristijana Brema, koji je bio kolekcionar prepariranih ptica. Kolekcija je brojala preko 9.000 mrtvih ptica i omogućavala je brz pregled ptica koje su naseljavale Evropu. Alfred Brem o rodama, između, ostalog kaže:
– Ako nas posluži dobra sreće, moći ćemo da posmatramo dragog gosta i da vidimo kako se par roda, koji se prošle godine gnezdio na krovu, odjednom iz neizmerenih visina u obliku zavijenih linija spušta na sleme krova i već od prvog trenutka je tu kod svoje kuće, kao da nikad nije odleteo…
Donele te rode – pričali su nekad naši stari maloj deci. Dobra, stara roda, ta draga ptica iz naše tradicije, sem što je godinama nastanjivala iste krovove i radosno dočekivana od strane dece i odraslih, nagoveštavajući dolazak proleća, sa radosnim uzvikom – „Vratile se rode”, nosi i mnogo simbolike, a i po neku lepu priču, koju pričamo sa Milutinom Stanojevićem, koga u Vlasotincu svi znaju kao Mile „Naćin”, inače je velikim ljubiteljem ptica, a pre svega roda.

Čudo prirode u Vlasotincu : RODE MILETA „NAĆINOG”

Na krovu svoje porodične kuće sagradio je dva gnezda po ukusu i za potrebe roda. Pošto je dugogodišnji građevinski radnik i preduzetnik, nije mu bilo ni najmanje teško da to uradi na pravi način, i baš, onako kako su to same rode „naručile”.


Da li i vi svojim unucima i unukama govorite da rode donose decu ?
– Sa mojom suprugom Živankom imali smo priliku da se uverimo da rode „donose” decu i to na ličnom primeru naše porodice. U proleće 2008.godine, par roda sleteo je na krov naše kuće i tu je do današnjih dana. Sletele su 23.aprila, i baš tog dana i te godine, rodila nam se unuka Helena, a 13.decembra iste godine na svet je došla i druga unuka Sara. Dolazak roda 2008.godine, usrećio je našu porodicu sa dvema devojčicama, i eto dokaza da rode stvarno „donose” decu – na sebi svojstven način nam govori Mile Naćin, dok sedimo u dvorištu, a on ribom hrani jednu rodu koja već tu „stanuje” punih deset leta.
Ovih prethodnih godina, vi i vaša porodica , gotovo ste se srodili sa rodama ?
– Baš tako. One su deo nas i naše porodice, baš, kao i petoro unučadi koje su nam podarile naše četiri kćeri. U proleće radujemo se njihovom dolasku, a u jesen kada odlaze, ispraćamo ih kao najrođenije. sa nadom i istinskom željom da nam se, u proleće, opet vrate.
Koliko se, obično, mladih roda izleže ?
– Skoro uvek polože tri jaja, i na svet dođu tri mlade rode. Samo 2011. godine imali smo petoro mladih i svi su bili očuvani na pravi način. U gnezdu je bilo mesta za tri mladunca, druge dve mi smo očuvali dole u dvorištu.

Da li ima dosta prostora u gnezdu ?
– Kažem vam, obično bude troje mladunaca. Ukoliko ih je više, ženka, posle određenog vremena, kada ona proceni, sama vrši selekciju, i odstranjuje one koji su najslabiji, jer ne mogu da izdrže kasnije let u toplije krajeve, koji je izuzetno dug i težak, i ne mogu ga izdržati telesno slabije rode.
Da li znate datum kada dolaze a kada rode odlaze u toplije krajeve ?
– Sve zavisi od vremenskih uslova. Obično dolaze oko praznika Mladenci, a idu krajem avgusta. Ukoliko se odluče da ranije napuste svoje gnezdo to znači da će zima biti oštra i jaka. Tako je bilo pre nekoliko godina, i rode su, po nama, najpouzdaniji meteorolozi kada treba saznati kakva će biti zima.
Kada se, i ko podučava letenju male rode ?
– Sa vežbama i pripremama za let počinju posle 50-tak dana, a vežbaju pod budnim okom svoje majke.
Kako rode organizuju svoj odlazak u toplije krajeve ?
– Ženka sa svojim mladunčima prva kreće na put, dok mužjak ostaje i na put kreće posle dva dana. Iznad naše kuće u danu kada polaze rode na put, sa strane dođe jato roda i onda se naše rode njima priključuju, a taj scenario isti je i za mužjaka. Let se organizuje u vidu zmajevog krila, iz razloga da se vazdušna brana lakše razbija.
Kako i na koji način pratite život roda u njihovom gnezdu koje je na vrhu kuće ?
– Instalirao sam kameru na vrh kuće i sva događanja u gnezdu pratim iz dnevne sobe.Ne dozvoljavam ništa loše da se desi rodama u njihovom gnezdu. Pre dolaska roda u proleće, obavezno vršim čišćenje gnezda ne dozvoljavajući da nešto neprijatno može iznenaditi rode kada se vrate sa dalekog puta u svoj dom, odnosno u svoje gnezdo – objašnjava nam Mile Naćin, koji se sa svojom porodicom prosto srodio sa rodama, a njima se posebno raduju unuke Sara, Helena, Nikolina i unuci Dušan i Andrija.

Okom kamere o rodama
ČUDO PRIRODE U VLASOTINCU
Dalibor Ilić Boce je pravi majstor u radu sa kamerom i tako je napravio sjajan klip o rodama koje „stanuju” na krovu Mileta Naćinog, pod radnim naslovom „Čudo prirode u Vlasotincu”. Malo je reći da je kritika bila izuzetno pozitivna i izazvala je divljenje kod mnogobrojnih posetilaca iz zemlje i inostranstva.
Vredi pogledati ovaj klip „Čudo prirode u Vlasotincu”. Najtoplije vam ga preporučujemo.

 


GIRICE HRANA ZA RODE
Rode se same jednim delom snalaze za hranu, a glavna hrana su im ribe girice, kojima ih hrane Mile i Živana.
– Redovno u ribarnici kupujemo girice, kojima hranimo rode, koje po hranu dolaze u dvorište. Jedan deo girica potom nose u gnezda da hrane svoje potomke. U toku godine pojedu u proseku preko 150 kilograma, dok su 2011.godine pojele čak 326 kilograma girica, ali tada su bile najbrojnije, bilo je, ukupno, sedam roda – kažu nam naši domaćini.

Prati
Obavesti me o
guest

1 Komentar
Najnoviji
Najstariji Najviše glasova
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare
Mirko
Mirko
5 godine pre

Sve cestitke Miletu vidi se da je izvrstan poznavalc prirode kao i komunikacije sa istom!
Cestitam Miletu na tako smisljenom nacinu da pomogne rodama koje su uvek bile radost sve nase decice.