Aerodrom “MIRA” – Leskovac : Od postanka do stavljanja na tender za prodaju

LESKOVAC

(Piše: Nikola Milićević)

Ne znam kako kod vas, ali 25. aprila 1925. godine grupa entuzijasta osnovala je “Društvo ljubitelja vazduhoplovstva” u Leskovcu, i postavila temelje razvoja vazduhoplovnih sportova u ovom gradu. Ubrzo posle osnivanja, Društvo je bilo orgaizator prikaza letenja za građanstvo, u koju svrhu je od gradskih vlasti na korišćenje dobijen prostor kod naselja Čifluk Mira, na severnom izlazu iz Leskovca prema Nišu.

Nekadašnja ledina, sa izvanrednim karakteristikama za travnatu poletno-sletnu stazu, tridesetih godina prošlog veka postaje rezervni aerodrom 5. lovačkog puka Jugoslovenskog kraljevskog ratnog vazduhoplovstva. Tokom Drugog svetskog rata, aerodrom koristi nemački Luftvafe, na njemu bazira grupa po zlu čuvenih “Štuka” i nekoliko “Meseršmita 109”, kao lovačka zaštita grupi obrušavajućih bombardera.

Nakon završetka Drugog rata, na aerodromu bazira grupa “Štormovika” novoosnovanog Jugoslovenskog ratnog vazduhoplovstva, i oni će na njemu ostati do kraja pedesetih godina. U ovo slavno vreme, Milivoje Boroša, poručnik pilot “Štormovika”, postaviće svetski rekord u broju skokova padobranom u jednom danu, upisavši na taj način ime Leskovca zlatnim slovima u anale vazduhoplovstva. Posle njegovog podviga, međunarodna vazduhoplovna federacija zabranila je ovakvu vrstu aktivnosti.

Još u vreme dok je Aerodrom “Mira” pripadao JRV, na njemu je u više navrata vršena obuka leskovačke omladine koja je ispunila uslove da se bavi padobranstvom. Posle odlaska jedinica JRV, aerodrom je ustupljen društvenoj organizaciji Narodna tehnika”, u kojoj su se, pored vazduhoplovaca, okupljali i radioamateri, i ljubitelji fotografije i filma.

Zlatno doba Aerokluba Leskovac nastalo je polovinom sedamdesetih i trajalo je sve do kraja osamdesetih godina. Klub je u svakom trenutku imo na raspolaganju dvadesetak pilota jedrilica i aviona, i 50 do 75 obučenih sportskih padobranaca. Pilote je podržavala JRV, angažujući ih kao svoj rezervni sastav, dok su padobranci bili uključeni u sistem legendarne 63. Padobranske brigade.

Devdesete donose sankcije i dramatičan pad mogućnosti da se zadrži nasleđeni zalet, a posle 2000. nastaje osipanje zbog manjka i kadrova i sredstava za održavanje minimuma aktivnosti. Vojska gubi interesovanje za pilotima i padobrancima.

Prema zaključku Vlade Srbije, a odlukom Ministarstva odbrane, Aerodrom “Mira”, sa površinom od 51,8899 hektara, stavljen je 2006. godine  na prodaju, i do nedavno, bio dostupan zainteresovanim kupcima.

Prati
Obavesti me o
guest

1 Komentar
Najnoviji
Najstariji Najviše glasova
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare
Ninoslav Stamenkovic
Ninoslav Stamenkovic
4 godine pre

OPSTINA NE BI TREBALA DA PRODAJE PROSTOR AERODROMA VEC BI TAMO TREBALA DA SE PREMESTI ROSTILJIADA SA NOVOM INFRASTUKTUROM I VELIKIM PARKING PROSTOR.A POSLE ROSTILJIADE DA NUDE OTVORENI GRADSKI PARKING.KAO STO JE OKTOBER FEST U MINHENU.