Šimširov plamenac uzročnik sušenja šimšira na području Leskovca i okoline

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

LESKOVAC

Na području Leskovca tokom 2018. godine registrovane su vrlo velike štete od šimširovog plamenca (šimširov moljac, mediteranski leptir, mediteranski moljac ) koji je prouzrokovao sušenje i propadanje ukrasne biljke šimšira. Štetočina predstavlja novu invazivnu vrstu Cydalima perspectalis koja potiče iz Kine, Koreje i Japana. Prvi nalaz u Evropi je registrovan 2016. u južnoj Nemačkoj. Ova štetočina može za nekoliko dana da uništi gajenu biljnu vrstu.

 

Šimširov plamenac uzročnik sušenja šimšira na području Leskovca i okoline

Prve štete u našoj zemlji zabeležene su 2014. godine. Olakšavajuća okolnost je što se ova štetočina ne naseljava voćne i povrtarske useve koje dominiraju u Leskovcu. Hrani se samo šimširom (Buxus spp.) i njegovim kultivarima, božikovinom ( Ilex spp.).

 

• Biološki ciklus razvića štetočine
Biologija šimširovog plamenca nije još u potpunosti poznata iako se zna da ima 3 generacije godišnje.
Prezimljava u stadijumu gusenice zadnje generacije koja je tokom zime zaštićena u kokonu između listova šimšira ili u pukotinama u blizini biljke domaćina. U rano proleće kada temperatura poraste iznad 7°C, gusenice kreću u potragu za biljkama domaćinima (šimšir) i nakon što ga pronađu, počinju da jedu lišće tokom marta meseca praveći štete sve do juna meseca. Odrastao insekt je leptir bele boje sa rasponom krila 40–45 mm, crne glave, prednjih i zadnjih krila svilasto – bele boje sa smeđom trakom duž ivice krila i polumesečastim belim okcem na sredini prednjih krila. Postoje varijeteti sa potpuno smeđim krilima ali je ovo polumesečasto okce uvek prisutno i karakteristično je za prepoznavanje imaga štetočine. Ženka imaga živi 8 dana i polaže jaja s donje strane lista šimšira. Jedna ženka može da položi od 400 do 600 jaja, što daje veliki potencijal za njihovo ubrzano širenje. Od aprila do maja meseca ova štetočina prođe šest stadijuma larvi. Pri tom njihov apetit stalno raste. Sa porastom i izgled gusenica se menja. Mlade gusenice najpre su zeleno-žute boje s crnom glavom a kako rastu na zelenom telu se pojavljuju smeđe uzdužne pruge dok glava ostaje crna. Odrasle gusenice su zelene i imaju karakteristične debele crne i tanke bele pruge duž tela s crnim tačkama na leđnoj strani i mogu biti dugačke do 5 cm. Krajem maja, kada dostignu veličinu od 5 cm, prelaze u stadijum lutke. Lutke su oko 2 cm dugačke, smeđe boje i sakrivene između listova i grančica šimšira u kokonu sačinjenom od svilenih niti. U ovom stadijumu štetočina miruje oko dve nedelje skrivena među lišćem. Početkom juna izležu se belo-braon leptiri. Nakon parenja, ženke polažu jaja na naličje listova. Sredinom juna izlegu se nove gusenice. U septembru/oktobru leptiri ove generacije polažu jaja. Potomci ove generacije jedu veoma malo, a zimu provode kao male gusenice veličine 5 mm.

 

Prati
Obavesti me o
guest

2 Komentara
Najnoviji
Najstariji Najviše glasova
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare
Jelena
Jelena
5 godine pre

Molimo da stručnjaci objasne šta nam je činiti sa već osušenim šimširima ?

Lila
Lila
5 godine pre

Lepo ste opisali razvojni put šimširovog plamenca , ali mi več imamo štetu . Šimšir je požuteo , osušio se ,” pojeden ” je . Šta sada treba uraditi . Pitajte stručnjake šta da uradimo da vratimo lepotu šimšira ? Da li je moguće ako posečemo šimšir do korens da on ” omladi ” na proleće ?Ili nema mogućnosti omlađivanja šimšira ? Mi to neznamo , a to je u praksi bitno . A ono što je bilo bilo je. Nadamo se skorom oglašavanju stručnjaka koje ćete angažovati.