Promocija knjige o Vladi Iliću i u Leskovcu

LESKOVAC

U Leskovcu je večeras održana promocija monografije „Prvi moderni gradonačelnik Beograda“, autora Saše Z. Stankovića. Reč je o Vlasotinčaninu Vladi Iliću  a autor kaže da je ideja  za knjigu dobio  2009. godine, kada je Vuk Bojović, ondašnji direktor Beogradskog zoološkog vrta, podigao spomenik Vladi Iliću, koji je taj zoovrt izgradio kao poklon Beograđanima.
„Bilo mi je čudno, najbogatiji Srbin, gradonačelnik Beograda, rođen u Vlasotincu… Nisam znao koliko je on bio uspešan gradonačelnik dok nisam krenuo u ta istraživanja. Građa je nenormalno velika, razmišljao sam i da odustanem od svega, ali nisam želeo da sebi načinim protivuslugu, nego sam rešio da idem do kraja. Inače, ne možemo govoriti samo o Vladi Iliću, nego i o familiji, odnosno njegovom ocu i petorici starije braće koji su krenuli iz Vlasotinca i nastavili da razvijaju svoju tekstilnu imperiju u Leskovcu”,rekao je Stanković.

” Vlada je prvi koji je otišao u Beograd i tamo nastavio da razvija posao i poslovnu priču koja traje nekih stotinak godina, do konfiskovanja imovine od strane komunističkih vlasti nakon Drugog svetskog rata. To je praktično priča o razvoju industrije od Vlasotinca i Leskovca pa do Beograda, mada su oni kompanije imali i u Vojvodini, jer je Vlada bio zet čuvene porodice Dunđerski. Imali su i fabrike u Karlovcu, kao i mlin u Skoplju“ objašnjava autor.
Najavljeno je i postavljanje spomenika Vladi Iliću u Vlasotincu.

 

Na taj način bi se još više Vlasotinčanima približio njihov sugrađanin, jer je mnogo toga vremenom zaboravljeno.

Saša Z Stanković kaže da je ideja bila i da se kroz priču o Vladi Iliću promeni i kompletna priča o južnjacima koje se uglavnom svode na priče u vicevima, pričanje bez padeža i slično.
„Želim da se vidi da velika gospoda potiče i sa šireg područja južne Srbije. Da se vidi šta su i ko su ti ljudi bili. Sledeći mogu da budu Teokarevići, koji su bili manje imućni, ali priča je veoma široka i može biti i turistička ponuda da se skrene pažnja na kompletan jug Srbije, jer to nisu ljudi koji greše u padežima, nego imaju izuzetan, vekovima razvijan preduzetnički duh. Na žalost, takvi ljudi su, što svojom što tuđom voljom, bili prinuđeni da napuštaju južnu Srbiju i u drugim krajevima razvijaju svoje biznise. Ovaj kraj je u to vreme, kada je Vlada Ilić bio gradonačelnik Beograda (1935. – 1939. godine) dao i jednog premijera, Dragišu Cvetkovića, koji je rodom iz vlasotinačkog sela Dadinca. Njih dvojica su sarađivali, a mesto premijera je najpre bilo ponuđeno Vladi Iliću. On je to odbio, jer ga je više zanimalo da vodi Beograd.“
O knjizi su govorili istoričari Predrag Marković, savetnik u Institutu za savremenu istoriju, i Ivan Becić, direktor Instituta za istoriju kulture u Leposaviću.

Okupljenima na promociji se obratio i gradonačelnik Leskovca Goran Cvetanović koji je podsetio da je za vreme mandata Vlade Ilića u Beogradu izgrađeni most Kralja Aleksandra, most Kralja Petra, staro Sajmište, započeta izgradnja Novog Beograda, hrama Svetog Save, brojne škole, bolnice, kao i zoološki vrt.


„Vlada Ilić je postavio temelje evropskog Beograda kao jugoslovenske prestonice. Venčani kum mu je bio kralj, vodio je prestionicu, imao veliko bogatstvo, ali je, uprakos tome, spletom društvenih okolnosti umro u bedi. Ovakva životna priča može da posluži kao inspiracija, ali i kao opomena. Vlada Ilić je definitivno čovek koga je javnost bez osnova zaboravila, a ova monografija predstavlja odličan način da se ispravi jedna istorijska greška,“ rekao je Cvetanović.

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare