Bugarska ekonomija pre i posle ulaska u EU

SOFIJA

Jasna je i vidljiva razlika u pozitivnom smislu u privrednom razvoju Bugarske pre I

posle ulaska u EU, rekla je u razgovoru za Regionalnu informativnu agenciju JUGpress

zamenica predsednika bugarske Trgovinsko-industrijske komore Olga
Aleksandrova Čutenska.

 

Po njenim rečima,  to se vidi kroz više primera.

“ Ako uzmemo najglavniji pokazatalj vezan za bruto domaći prouzvod vezan po glavi
stanovnika već u predpristupnom periodu Bugarska je dostigla 27%
prosečnog nivoa EU”. Kada je primljena u EU 2007. godine dostigli smo
40%, a danas već 48 % BDP po glavi stanovništva u odnosu na prosečni
nivo za EU”, objasnila je Aleksandrova Čutenska.

Stvarno može da se vidi da beležimo rast dohodaka,
ekonomski rast, tako da  članstvo Bugarske ima svoju vidljivu korist, ukazuje ona.

EU finansira u Bugarskoj različite aktivnosti preko evropskih fondova i upravo ti transferi i

Doznake, koje dolaze iz EU,  prema različitim istraživanjima, dovodi do
pozitivnih rezultata.

“Bugarska dobijajući ta sredstva od 2007.-2015. Godine,  garantuje 9% veći BDP, oko 5% nižu

nezaposlenost i oko 4% veću zaposlenost. Ne smemo da zaboravimo jednu od najvećih koristi za
bugarske firme, a to je olakšana trgovina, pristup velikom tržištu EU,
naš izvoz koji se povećava brzim tempom nakon pristupanja. Iako je u 2008.i 2009. godine

u svetskim razmerama  bila velika kriza,  I pored toga kod nas je to bilo ublaženo zbog pristupanja

Bugarske u 2007.godine” podvukla je Aleksandrova Čutenska

“  Naš izvoz od oko 13 milijardi evra u 2006. povećao se na 23
milijarde evra u prošloj i pretprošloj godini. Na sledećem mestu je
dotok stranih investicija u bugarsku privredu koji se povećao. Krajem
2016. godine se procenjuje na oko 40 milijardi evra. Samo u godini
pristupanja EU je iznosio 9 milijardi i to je rekordan iznos stranih
investicija”, obasnila je ona.

Kaže I da je  Trgovinsko-industrijska komora, čiji je zamenik direktora,  jedna  od onih
organizacija koja brani članstvo u EU, proširenje evrointegracija.

“ Kod nas čak i pre pristupanja EU i trgovinskoj komori je postojao 2000.
godine evroklub. To mesto gde se sastaju različiti ambasadori,
razmenjuju se iskustva vezana za članstvo u EU, diskutuje se oko
koristi prioriteta svih zemalja EU” rekla je Aleksandrova Čutenska I dodala da “

to što podržavamo evrointegracije
ne znači da ne kritikujemo neke stvari koje smo već primetili, koje se
mogu svakako poboljšati”.

ŠTA ZABRINJAVA BUGARSKE FIRME?

Bugarske firme, kaže,  najviše zabrinjava postojeće administrativno opterećenje.

“ Mi vidimo da se još uvek u Evropi ne ulažu napori da se smanji to opterećenje. Previše je
regulativa, uredbi, naredbi. To je s jedne strane dobro, ali firme su
previše opterećene. Ove javne konsultacije koje se događaju u toku
izmene zakonodavstva ,  one ne mogu da prate sve one
zakonske promene i da ih uzimaju u obzir u svojem poslovanju”, objašnjava Aleksandrova Čutenska.

Kaže da je “još jedna okolnost”  koju su u komori  primetili u okviru evrointegracija i članstva Bugarske  u EU

Vezana je  za unifikovanje poreskog zakonodavstva.
“Bugarska je jedna od zemalja u kojoj postoje niski porezi i po nama to
izjednačavanje poreza, ako se prihvati u okviru EU trebalo bi da bude u smeru nižih poreza,

a ne ka onome što imaju vodeće ekonomije, kao što su Francuska ili Nemačka, koje imaju
znatno više poreze” objasila je  Aleksandrova Čutenska I dodala da se “u celini ekonomska situacija

u  Bugarskoj je vise nego pozitivna zbog članstva u EU”.

Kaže I da se u Bugarskoj bolje živi od kada je član EU.

“Na to je da odgovor sama ekonomija koja proizvodi mnogo
više, ali i same plate. Ako pogledamo statistiku, od 2007. do danas
imamo svake godine rast od 6-7 % prosečne plate. Naravno,  još
nismo dostigli  nivoe prosečnih plata EU, ali,  stvar je u tome
da sama ekonomija bi trebala da proizvodi više da bi se povećavao
dohodak stanovništva”, objasnila je Aleksandrova Čutenska .


Bugarska  izvozi najviše u  Nemačku, Italiju, Grčku i
Rumuniju.

Aleksandrova Čutenska kaže da su ove zemlje osnovni trgovinski partneri a da su

U toj grupi I . Francuska, Španija I Belgija.

“U izvozu preovlađuje roba koja je sa nižim stepenom prerade. Uz pomoć
evropskih fondova bugarske firme bi trebalo da se usmere na povećanje
sopstvenog  inovacionog kapaciteta, da bi mogli da izvoze proizvod
sa većom dodatom vrednošću, dakle prerađen proizvod na kojim će više
profitirati”, smatra Aleksandrova Čutenska.

Bugarska najviše uvozi iz Nemačke  I Rusija.

“Taj uvoz iz Rusije je vezan za to što je Bugarska
zavisna od goriva, dakle nafte iz Ruske federacije. Kina je takođe
među našim vodećim trgovinskim partnerima, što je razumljivo s obzirom
na ogromne količine koje se uvoze. Italija i Turska su takođe među
osnovnim partnerima kada se govori o uvozu. Iz država poput Italije,
Turske ili Nemačke mnoge bugarske firme uvoze s rtovine, ovde je
prerađuju i opet izvoze tamo , objašnjava Aleksandrova Čutenska.

U Bugarskoj su , kaže, najrazvijenije  usluge u koje  uključuje i
trgovinu i turizam.

“To je oko 68% BDP. Inače, kada se govori samo o
industriji najrazvijenija je prehrambena, proizvodnja auto-delova,
hemijska industrija, farmaceutska industrija, kao i tekstilna. To su
vodeće grane bugarske industrij”,  dodala je Aleksandrova Čutenska.
PRIVATIZACIJA U BUGARSKOJ

Na pitan je šta se dešava sa nekadašnjim socijalističkim preduzećima, da li su privatizovana I koi h je privatizovao I šta se dešava sa restitucijom Aleksandrova Čutenska kaže da će “za Srbijue možda biti zanimljivo kako je sve počelo oko privatizacije”.

“ Državna privredna velika objedinjenja su podeljena na
odvojene fabrike, odnosno odvojene delove. Na taj način u velikoj meri
je srušena tehnološka povezanost tih preduzeća i fabrika. U krajnjoj
liniji,  to je dovelo do pogoršanja njihovog finansijskog stanja i oni
su na taj način u velikoj meri otkupljeni po mnogo manjoj ceni nego
što su zaista koštala. Drugi nepovoljni momenat u celom procesu
privatizacije kod nas je tzv. masovna prisovna privatizacija kod koje
su vlasnici ili suvlasnici različitih preduzeća postali ljudi koji
nisu imali čak ni jedan lev uložen u ta preduzeća. Stvoreni su fondovi
čiji je zadatak bio da upravlja ovim udelima različitih ljudi u tim
preduzećima, s tim da je posle toga došlo do jednog procesa
ukrupljavanja te svojine. Sami fondovi počeli su otkupljivati te
udele, čak i kada je jedno preduzeće bilo u vlasništvu različitih
fondova, postajalo je vlasništvo samo jednog fonda. Zajedno sa tim
Bugarska je izgubila garantovano tržište koje je imala u okviru
socijalističkog režima i dovelo je toga da su mnoga takva preduzeća
počela da faliraju. Taj njihov bankrot bio je svojevrsno sito,
vitalnija preduzeća su opstala jer su moglad  arealizuju svoj
proizvod, ali većina je bankrotirala”, objašnjava  Aleksandrova Čutenska.

“ Dakle, 96. godine tim procesom je počelo i bankrotstvo samih banaka,
jer sama preduzeća nisu mogla otplaćivati kredite. Od 97. godine,
uvođenjem takozvanog valutnog borda, možemo reći da je taj prelazak od
planske ka tržišnoj ekonomiji završen”, dodala je ona.

Uvođenjem valutnog borda došlo je stabilizacije ekonomije, bugarski lev je vezan

za nemačku marku, a zatim i za evro i usled svega toga počeo je da dolazi strani kapitali
i u krajnjoj liniji došlo je do zaista ekonomske i finansijske
stabilizacije zemlje, kaže  Aleksandrova Čutenska.

“Trenutno, opet smo u tom valutnom bordu i
mišljenje trgovinsko-industrijske komore je da moramo sačuvati uslove
valutnog borda do ulaska u evro zonu. Time bi se garantovala
stabilnost ekonomskog okruženja. Valutne rezerve trenutno imaju
pokriće od 160% tog valutnog borda, odnosno 47 milijardi leva”, dodala je ona.

. . . I RESTITUCIJA

Kada je o  restituciji reč,  Bugarska, kaže,  ima negativna iskustva i
posledice.

“Proces povratak imovine,  koja je nakon Drugog svetskog rata
bila nacionalizovana,  je protekao prilično sporo. Imamo čak postupke u
Evropskom sudu za ljudska prava gde je Bugarska osuđivana zbog
predugog sudskog postupka ili neispunjenja donetih administrativnih
rešenja. Sama ta restitucija dovela je do jednog procesa, dakle
ljudima je vraćano zemljište, ali oni tu zemlju nisu mogli da obrađuju
ili je nisu želeli obrađivati. To je već prošlost, ali je bilo tako.
Mi danas patimo zbog toga, ali to je značilo previše neobrađenog
zemljišta na teritoriji Bugarske, niža efikasnost u poljoprivredi,
tako da je naša zemlja koja je bila izvoznik poljoprivrednih
proizvoda, počela da uvozi te proizvode”, objansila je Aleksandrova Čutenska.

Ona kaže I da je “jedina grana” u kojoj se vidi pozitivan trend “koji se nastavlja”, uzgoj žitarica.

“I trenutno je veliki deo evopskih subvencija tu usmeren”, obajšnjava.

Da je, za razliku od vremena pre ulaska u Bugarske u EU, sada u toj zemlji skoro svo zemljište obradjeno primećuje I putnik koji dodje u tu zemlju

Aleksandrova Čutenska. Kaže da se primećuje da se ,  odnosu na 10-15 godina
unazad, obradivo zemljište se povećava.

“Ono što je zanimljivo, mi smo na vodećem, trećem mestu, u izvozu suncokreta, a takođe i u izvozu
pšenice. Bugarska je mala zemlja, ali je među 15 najvećih izvoznika
pšenice”, objašnjava ona.

Na pitanje ko su vlasnici proizvodnih preduzeća u Bugarskoj kaže da ih ima iz te zemlje ali I sa strane.

“ Odnos se stalno menja. Iz
drugih država najviše investicija u Bugarsku dolazi iz Holandije koja
je takva zona sa olakšanim zakonodavstvom u pogledu poreskog
zakonodavstva i to je jedan od razloga. Austrija, Nemačka, Italija i
Francuska su jedne od najvećih investitora”, objašnjava  Aleksandrova Čutenska.

PRIVREDNA SARADNJA SA SRBIJOM
Na pitanje kakva je  privredna saradnja sa Srbijom kaže da je ” trenutno saradnja  regulisana na bazi
prevremenog trgovinskog sporazuma  između EU i Srbije”.

“Analiza naših bilateralnih odnosa pokazuje da,  što se tiče izvoza,  preovlađuju
sirovine i materijali sa nižim stepenom prerađenosti, na prvim mestima
su električna energija,  koju Bugarska izvozi u Srbiju, rafinisani
bakar, kao i proizvodi farmaceutske industrije, lekovi i hemijske
industrije”, kaže  Aleksandrova Čutenska.

“ Kada govorimo u uvozu iz Srbije u Bugarsku, na prvom mestu
su opet sirovine i naftni proizvodi”, dodala je ona.

Smatra da “u celini gledano postoji veliki
potencijal u pogledu razvoja bilateralnih odnosa, jer jedino Srbija i
Makedonija od naših suseda nisu u top 10 država u koje uvozimo ili
izvozimo”.

“ Pre tri godine na poslovnom forumu u Bugarskoj , povodom
zvanične posete predsednika Srbije Tomislava Nikolića Bugarskoj,
postojao je rekordan interes od strane bugarskih firmi jer je 120
kompanija prisustvovalo na tom poslovnom forumu. Predesnici Srbije i
Bugarske su otvorili taj forum. To je jedan od malo poslovnih foruma
kada smo imali zaista punu dvoranu i nije bilo mesta za još firmi”, prenela nam je

Aleksandrova Čutenska.  .

“U celini gledano, trenutno okviri međusobne razmene izmedju Bugarske I Srbije  iznose

oko 600-800 miliona evra godišnje”, rekla je u razgovoru za JUGpress zamenik predsednika bugarske
Trgovinsko-industrijske komore Olga Aleksandrova Čutenska .

 

 

Ovaj intervju je nastao zahvaljujući projektu Delegacije Evropske unije “Medijske posete Evropskoj uniji” koji finansira

finansira Delegacija EU, a realizuje Britanski savet.

 

Prati
Obavesti me o
guest

1 Komentar
Najnoviji
Najstariji Najviše glasova
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare
trackback
Bugarski ekonomski primeri za Srbiju
6 godine pre

[…] beleži godišnji rast plata od 7 odsto. Šta iz bugarskog primera može da nauči Srbija – istraživala je u Sofiji Ljiljana Stojanović, urednica portala Jug press. […]